1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Radikalizacija ukrajinske političke scene

U Ukrajini se stvorila borba između dva fronta - "antifašista" i "neofašista". Da li se radi o stvarnoj ideološkoj borbi ili samo o početku predizborne kampanje?

Antifaschistische Demonstration in Donezk (Ukraine, 17.Mai 2013); Copyright: DW/K. Oganessjan

Antifaschistische Demonstration in Donezk

Dvije godine uoči parlamentarnih izbora u Ukrajini politički krajobraz ove zemlje počeo se ubrzano radikalizirati. Krivnju za to snosi, kako kaže vladajuća Stranka regija predsjednika Viktora Janukoviča, "neofašistička stranka Svoboda (Sloboda)" koja se od jeseni 2012. nalazi u parlamentu. Pod sloganom "prema Europi - bez fašista", vladajuća stranka je diljem zemlje organizirala "antifašističke marševe" (na slici gore u Donjecku).

I fizički obračuni

U ukrajinskoj parlamentarnoj oporbi se trenutno osim Svobode, na čijem čelu stoji Oleg Tjahnibok, djeluju i Domovinska stranka Julije Timošenko, koja se trenutno nalazi u zatvoru, te Ukrajinski savez za demokratske reforme (UDAR) na čelu s profesionalnim boksačem Vitalijem Kličkom.

Prosvjedi oporbe u Kijevu u svibnju 2013. Prosvjedi oporbe u Kijevu u svibnju 2013.

Teme oko koje polemizira ukrajinsko društvo je prije svega odnos prema sovjetskoj prošlosti zemlje kao i odnos prema Ruskoj federaciji i upotrebi ruskog jezika u Ukrajini. Oporba se u pravilu protivi institucionaliziranju ruskog jezika, što je vladajuća stranka već provela u nekoliko pokrajina. Oporba, i to prije svega stranka Svoboda, se zalaže i za uklanjanje spomenika iz sovjetskog razdoblja i pojačano sučeljavanje s komunističkom prošlošću. Andreas Umland, njemački politolog i poznavalac situacije u Ukrajini, govori o pojačanoj radikalizaciji ukrajinskog društva. "Već su zabilježeni uzajamni fizički napadi oba tabora", kaže za Deutsche Welle Umland.

Umjetna polarizacija i radikalizacija

Kada se govori o stranci Svoboda tada se zaista može, kako smatra Umland, govoriti o radikalizaciji. No kad je u pitanju vladajuća Stranka regije, radi se o "umjetnoj i odglumljenoj" radikalizaciji. "U Ukrajini je antifašizam vrlo raširen i na taj način vladajuća stranka može jasno se ograđujući se od Svobode, sakupljati bodove kod birača", kaže Umland. Ova polarizacija je i ujedno i instrument kojim se pozornost javnosti odvraća od stvarnih socijalnih problema u kojima grca Ukrajina. "No ono što radi Stranka regije je zapravo trivijalizacija pojmova poput 'fašizma' i 'nacionalizma'. Upotreba ovih pojmova je manipulativna i ima isključiv cilj a to je polarizacija društva", zaključuje Umland. S Umlandom se slaže i njegov ukrajinski kolega Oleksij Harlan. "Nekada je na izborima građane bilo moguće polarizirati pitanjem upotrebe ruskog jezika. Danas vladajuća stranka nudi 'antifašističke sadržaje' i na taj način Janukovič pokušava mobilizirati svoje birače", kaže Haran. Dvije godine uoči izbora prema ispitivanjima javnog mnijenja, Januikovič bi izgubio izbore. Barem u prvom krugu. No u drugom bi aktualni predsjednik pobijedio izazivača Svobode Tjahniboka.

Viktor Janukovič Priprema li se Viktor Janukovič već za izbore?

Politolog Umland smatra kako postoji kalkulacija vladajućih da se Tjahnibok učvrsti na poziciji konkurenta Janukoviču jer su posljednji primjeri pokazali da birači na kraju ipak izabiru onog kandidata koji zastupa manje radikalne pozicije. "Tako je to bilo 1999. u Ukrajini ali i 2002. u Francuskoj kada su oba radikalna kandidata, komunist Simonenko u Ukrajini i desni ekstremist Jean-Marie Le Pen u Francuskoj, izgubili protiv aktualnih predsjednika Kučme i Chiraca. I to je očito scenarij vladajućih u Kijevu danas", zaključuje Umland.

Autori: M. Ostapčuk / l. Perepadaja / N. Kreizer

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić