1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Radikalizacija spora između Hrvatske i Slovenije?

Slovenska blokada ulaska Hrvatske u OECD svjedoči da je Ljubljana ponovno spremna posegnuti za ucjenom kako bi prisilila Hrvatsku na implementaciju arbitraže. Slovenski analitičar Franco Juri smatra je prenagljenom.

Slovenskom najavom blokade hrvatskog pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) hrvatsko-slovenska arbitražna kriza ušla je u novu, opasniju fazu. Nova blokada odnose Ljubljane i Zagreba jednim potezom vratila je desetak godina unatrag, u vrijeme prve slovenske blokade Hrvatske, kada je Ljubljana deblokadu hrvatskih pregovora s EU-om uvjetovala povoljnim rješenjem graničnog spora. U to je vrijeme hrvatsko-slovenski spor prerastao u konflikt velikih razmjera, u kojem su dvije strane koristile sva sredstva, osim oružane sile, naravno.

Ovoga puta, međutim, mediji špekuliraju čak i o uporabi sile, i to zahvaljujući za ovaj tjedan zakazanoj kontroverznoj sjednici odbora za obranu slovenskog parlamenta, na kojoj bi se trebalo raspravljati o "spremnosti slovenske vojske u slučaju zaoštravanja spora s Hrvatskom oko arbitražne presude o granici". Franco Juri, slovenski liberalni političar, ugledni novinar, analitičar, bivši diplomat i parlamentarni zastupnik, sjednicu s takvim dnevnim redom pripisuje "političkom lešinarenju" opozicijskog SDS-a. "Preko svog zastupnika Žana Mahniča, predsjednika tog odbora, SDS želi zatražiti pripreme za rat. Da su kreteni opasni u ovim vremenima dokazuje i globalna politika. Srećom, piranski su ribari trjezniji od politike i čekaju da se države najprije dogovore o provedbi arbitraže", komentira za DW Juri.

Blokade u EU-u - diskretne i funkcionalne, ali kontraproduktivne

I najava slovenskog premijera Mira Cerara da će policijski brodovi pratiti slovenske ribare na području koje je arbitražni sud dodijelio Sloveniji također bi mogla dovesti do incidenata, s obzirom na to da je nedavno i hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao hrvatske ribare u Savudriji da se ponašaju na moru kao i dosad. To pak znači da bi se hrvatski i slovenski ribari mogli naći na istom području koje obje države smatraju svojim. "Cerarova najava i Plenkovićev poticaj da se ignorira arbitraža su zrcalna stajališta više namijenjena unutarnjopolitičkom marketingu nego rješavanju problema", ocjenjuje Juri, upozoravajući da se stajališta "opasno radikaliziraju" na obje strane, što bi "na kraju moglo biti loše za obje zemlje".

Franco Juri (DW/D. Romac)

Franco Juri

Juri je kritičan i prema novoj slovenskoj blokadi Hrvatske, ocjenjujući da su prijetnje blokadama uvijek kontraproduktivne i beskorisne. "Najava slovenske diplomacije u vezi s članstvom Hrvatske u OECD po mom je mišljenju prenagljena, vehementna, netaktična i može radikalizirati hrvatsku poziciju i hrvatski nacionalizam te oslabiti ugled Slovenije kao zemlje koja poštuje, barem na deklarativnoj razini, neku europsku kulturu dijaloga", ocjenjuje Juri, koji se svojedobno, prije skoro jednog desetljeća, protivio i slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora.

Juri, međutim, ne zanemaruje činjenicu da su opstrukcije drugih zemalja u EU-u činjenica, iako se, kako kaže, obično izvode "diskretno i funkcionalno". Italija je, navodi kao primjer, otežavala približavanje Slovenije EU zbog esulskih zahtjeva, sve dok naposljetku nije dogovoren tzv. španjolski kompromis, zahvaljujući kojem je Slovenija ušla u EU.

Balkanska kontroverza

Juri smatra da bi prigovor da Hrvatska ne poštuje međunarodno pravo bio vjerodostojniji i učinkovitiji da ga je izrekla druga država, ili nekoliko država članica EU ili OECD-a. "Dakle, opet se sve svodi na bilateralnu i lokalnu svađu, na balkansku kontroverzu. Treba, međutim, razumjeti i Sloveniju, budući da Hrvatska ustrajava na nepriznavanju međunarodno-pravne činjenice – presude arbitražnog suda", podvlači Juri.

Kako će, dakle, EU odgovoriti na najnoviju krizu između Zagreba i Ljubljane? "Kao i uvijek: zbunjujuće, konfuzno i, prije svega, samo deklarativno i nejedinstveno", uvjeren je Juri, objašnjavajući da EU ima puno drugih problema, tako da je u europskom kontekstu hrvatsko-slovenski spor minoran. "Imam osjećaj da u EU-u nisu svjesni opasnosti ponovnog otvaranja nacionalističkih rana na Jadranu i zapadnom Balkanu. Ponavljam, u ovom slučaju Slovenija je inspirirana drugim presedanima, a Hrvatska ne pokazuje drugačiji odnos prema Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni. Na žalost, ni Slovenija ni Hrvatska ne doprinose okončanju začaranog kruga uvjetovanja, pa čak i ucjena", kaže naš sugovornik, odgovarajući na pitanje kako će se slovensko ponašanje prema Zagrebu reflektirati na ponašanje Hrvatske prema Srbiji i BiH na njihovom putu u EU.

 Bucht von Piran (DW/D.Romac)

Piranski zaljev - i kad more miruje, ne miruju strasti

'Ho-ruk' politika i 'kramp' diplomacija

Ljubljana i Zagreb, po njegovom mišljenju, moraju prihvatiti činjenicu da svoje probleme moraju riješiti sami: "Imamo presudu trećega, arbitražnog suda. Mudro je raditi na tome da se ponovno ne udaljimo od kompromisa. Hrvatska tvrdnja da je arbitraža kontaminirana pogrešan je zaključak. Arbitražni nered slovenske diplomacije odavno je riješio sam sud, koji je konačno usvojio kompromisno rješenje koje nikoga ne zadovoljava. Imamo paradoks da su slovenski nacionalisti a la Joras ili Janša na istoj liniji kao i Plenković, nadajući se da će presuda propasti. A što onda? Opet eskalacija napetosti? Beskrajni pregovori? Rat za zaljev i ciple? Budimo ozbiljni i trijezni!"

Juri, stoga, nema previše dvojbi o tome kako bi Hrvatska i Slovenija trebale okončati ovaj spor. "Hrvatska bi trebala mirno, promišljeno i objektivno prosuditi što za nju u stvarnosti znači presuda arbitražnog suda i ne bi smjela ostati zatočenica vlastite tvrdoglavosti i vlastitih nacionalističkih paranoja. Presuda je kompromis: win-win rješenje kojim nitko ne gubi ništa. Na kopnu je granica složenija, vijugava i utječe na mnoge stanovnike. Obje zemlje trebale bi, u europskom duhu, ove probleme rješavati na human način." Jurija brine činjenica da se hrvatska strana, zbog političkih pritisaka, povukla iz zajedničke izgradnje prekograničnog sustava odvodnje s pročistačem u Raskrižju, odnosno Štrigovi. S druge strane bi, kaže, Slovenija trebala napustiti svoju 'ho-ruk' politiku i 'kramp' diplomaciju. "Prije svega mora odlučno zaustaviti političke piromane i psihopate koji žele spor ili čak rat sa svojim susjedima. Još je nekoliko mjeseci do isteka roka za provedbu arbitražne odluke. Neka se naši državnici ponašaju odgovorno prema svojim građanima i prema miru. Samo tako ćemo pridonijeti izgradnji zajedničke Europe i u ovom dijelu Balkana. Da, Balkana", zaključuje Juri.

 

Preporuka redakcije