Putovanje kroz vrijeme: Franjevački muzej na Humcu

Muzej je smješten u antičkom, rimskom vinskom podrumu s eksponatima prikupljenim sa šireg područja Hercegovine. Posjetitelji ostanu zapanjeni neprocjenjivim bogatstvom i ostatcima kulture žitelja na ovim prostorima.

Najstariji izložak je ogrlica od školjki, zubiju i puževa, pronađena u špilji Badanj kraj Stoca. Datira iz starijeg kamenog doba, oko 14.000 g. pr. Krista.

Grčko-ilirska kaciga iz VI. stoljeća prije Krista pronađena je u Radišićima, mjestu nadomak Ljubuškog, a koplja su vrijedni franjevci prikupili iz cijelog područja Hercegovine, dokazi su davnih osvajačkih pohoda i ratovanja.

'Rukobran' u VIII. stoljeću prije Krista i 'pektoral' za ukrašavanje grudi, pronađeni u Krehin Gradcu kod Čitluka, nosili su drevni vojnici koji su živjeli na prostoru današnje Hercegovine.

Ova 'trojagodna srebrna naušnica' pripadala je dami iz XII. do XIV. stoljeća i to u Uzarićima kraj Širokog Bijega. Bogatstvo izvedbe govori da se nije radilo o običnoj pučanki, nego ženi višeg staleža. Čini se da je njena ljepota bezvremenska jer turiste jako zanima postoji li njena replika, turistički suvenir. Na žalost, za sada - ne.

Iako je visok tek dva centimetra, ovo je rimski bog. I to bog Merkur, bog trgovine i putovanja, ali toliko sićušan da ga se može vidjeti tek pomoću dvije lupe. Potiče iz perioda I. do II. stoljeća i pronađen je na Gračinama, na Humcu.

Kustosica muzeja Ana Kraljević govori o rimskom spomeniku ropkinji kojoj je Gaj Valerije podario slobodu kao znak zahvalnosti jer ga je dojila svojim mlijekom dok je bio dijete. Tko je bila oslobođena ropkinja nikada se neće doznati.

"U ime Oca i Sina i Svetoga duha. Ovo je crkva arkanđela Mihovovila, a zidao ju je Krešimir, sin Bretov, župi Vruć i njegova žena Pavica". To je natpis na najpoznatijem muzejskom izlošku, 124 kilograma teškoj Humačkoj ploči, najstarijem očuvanom spomeniku u današnjoj BiH, pisanom starohrvatskom ćirilicom-bosančicom iz XI. do XII. stoljeća.

Od XIII. do XV. stoljeća rimski velikodostojnici koji su u to vrijeme živjeli na području Hecegovine, nosili su upravo ovakvo prstenje i prstenje-pečatnjake.

U sklopu humačkog samostana je i Galerija 'Majka' s oko 450 izložaka na temu majke i još toliko koji nisu izloženi zbog nedostatka prostora. Autori skulptura, slika, crteža i grafika su svjetski poznati umjetnici od Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića, Ivana Lackovića Croate do samoukih majstora. Začetnik ideje bio je fra Ljudevit Rupčić, za kojeg mnogi kažu da je bio jako vezan uz svoju majku.

'Hercegovka' Ivana Rendića u Galeriji 'Majka' prikazuje hercegovačku ženu u tradicionalnoj, narodnoj nošnji.

Eksponati posvećeni ženama-majkama koje su donosili franjevci-misionari iz Afrike.