1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Putinovi agenti ubijali u Istanbulu?

U procesu u Istanbulu, Državno tužilaštvo Turske, optužuje ruske agente tajne službe za ubistva čečenskih aktivista u tom gradu. Hoće li proces ostaviti i političke posljedice na tursko-ruske odnose?

Jedne februarske noći 2009. godine na ulici turske metropole Istanbula ubijen je čečenski islamista, Ali Osajev. Sa tri hica iz neposredne blizine ispaljena u lice ubica je usmrtio Osajeva. Dvije godine kasnije, trojica drugih čečenskih aktivista su izašla iz kola u istanbulskoj četvrti Zejtinburnu, gdje su na njih čekale nepoznate naoružane osobe. Sva trojica su poginula u kiši metaka, a počinioci su pobjegli.

Ovaj slučaj je u turskoj javnosti bio poznat samo kao "ubistvo Čečena". Ali, od početka ove sedmice pred jednim sudom u Istanbulu odgovara osumnjičeni za ubistvo Osajeva, poznat pod pseudonimom "Zona". Uhapšen je na aerodromu u Istanbulu 2012. Državni tužilac Gokhan Sajin, oslanjajući se na snimke kamera za nadzor i materijale koje je prikupila turska tajna služba, krivicu prebacuje na ruske agente tajne službe FSB. "Zona" je čak nekoliko dana nakon ubistva bio na sahrani Osajeva. Optuženi odbacuje sve optužbe, a Državno tužilaštvo Turske zahtijeva doživotnu kaznu zatvora.

Turska gaji simpatije prema Čečenima

Drugačije nego u slučaju ubistva Osajeva, Državno tužilaštvo za ubistvo druge trojice čečenskih aktivista: Berg-Khas Musajeva, Zauerberka Amrijeva i Rustana Altemirova, nisu mogli nikog da privedu pred sud već se osumnjičenima sudi u odsustvu. U ovom slučaju se navodno radi o druga dva agenta ruske tajne službe. A oni su prema navodima policije nakon trostrukog ubistva neometano pobjegli iz zemlje.

Iz perspektive tužilaštva, nema nikakve sumnje da su i ubistvo Osajeva, kao i ubistva u Zejtinburnu organizovana iz Moskve kako bi se s puta sklonili čečenski pobunjenici. Osajev je u Istanbulu bio regionalni šef tzv. Kavkaskog emirata, jedne militantne islamističke grupe koju i SAD i Rusija tretiraju kao terorističku organizaciju. Prema medijskim natpisima, najmanje dvije od tri žrtve u Zejtinburnu su bile članice Kavkaskog emirata.

U Turskoj, u kojoj živi oko pet miliona ljudi koji potiču s Kavkaza, tradicionalno postoji velika simpatija prema Čečenima i Čerkezima. A ruske vojne akcije u Čečeniji prouzrokovale su nove kolone izbjeglica koje su se slile u Tursku. Čečenska udruženja već dugo optužuju ruske vlasti za nasilje u inostranstvu nad onim Čečenima za koje pretpostavljaju da pripadaju pobunjenicima. I zbog toga proces koji je počeo u Istanbulu predstavlja "prekretnicu", rekao je za Dojče vele Murat Ozer, šef čečenskog udruženja Imkander.

Ozer napominje kako je ovo prvi put da turska država optužnicom Državnog tužilaštva ruskoj državi prebacuje odgovornost za politička ubistva u Turskoj. On je izrazio zadovoljstvo držanjem suda prvog dana procesa. Sudija Ilhami Jilmaz odbio je zahtjeve odbrane da se ubistvo Osajeva i druge trojice ubijenih Čečena, procesuira u odvojenim procesima. Očigledno je da sud smatra kako je riječ o aktu "iste organizacije", kaže Ozer.

Putin: terorističke grupe ćemo goniti gdje god se nalazile

Proces se nastavlja 21. aprila, a do presude može proći i više mjeseci, posebno ako sud odluči da u načelu preispita fenomen ubistva Čečena u egzilu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2002. kazao da će terorističke grupe biti gonjene "ma gdje se nalazile".

Sotschi

Putin i Erdogan - Hoće li se narušiti tursko-ruski odnosi?

2004. je jedan sud u Kataru dvojicu ruskih agenata osudio na doživotnu kaznu zatvora za ubistvo vođe pobunjenika Selimaha Jandarbijeva. Moskva je pak saopštila kako su njih dvojica nevini. A prije pet godina je policija u Dubajiu optužila jednog proruski orjentisanog čečenskog političara iz Rusije da je organizovao ubistvo pobunjenika Sulima Jamadajeva.

Vlada u Ankari se do sada nije izjasnila o mogućim političkim posljedicama istanbulskih "ubistava Čečena". U slučaju da sud u Istanbulu dođe do zaključka kako Moskva stoji iza ovih ubistava, Ankara će biti pod pritiskom da tu temu pokrene i sa ruskom vladom.

Orkhan Gafarli, ruski ekspert u istanbulskoj think-tank organizaciji Bilgesam, u osnovi ne očekuje da će doći do krize u odnosima. "Situacija između vlada će biti napeta, ali to neće dublje uzdrmati odnose", kazao je Gafarli za Dojče vele.

Jer, na kraju krajeva objema stranama je u interesu da ograniče štetu posljedice "ubistva Čečena", smatra Gafarli. Odnosi između Turske i Rusije su za sada dobri: Rusija isporučuje Turskoj 55 procenata njenih potreba za gasom i 12 procenata sirove nafte. Ruske firme takođe treba da grade i prvu tursku nuklearku. A broj onih koji iz Rusije ljetuju u Turskoj rapidno raste - oko 4,3 miliona Rusa godišnje ljetuje u Turskoj.

Autori: Tomas Zajebrt / Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose

Preporuka redakcije