1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Putinove puste želje o koaliciji protiv "Islamske države"

Nakon terorističkih napada u Parizu, Moskva se ponovo ponudila Zapadu kao partner u širokoj koaliciji koja bi se suprotstavila Islamskoj državi. Kako na to utiče obaranje ruskog aviona iznad tursko-sirijske granice?

Fransoa Oland se ove sedmice našao u ulozi važnog posrednika. Nakon napada u kojima je u Parizu stradalo najmanje 130 ljudi, francuski predsjednik se upustio u potragu za saveznicima u intenzivnijoj borbi protiv „Islamske države“. Već se sreo s britanskim premijerom Dejvidom Kameronom i američkim kolegom Barakom Obamom, a u četvrtak stiže u Moskvu. Velika Britanija, SAD, Francuska i Rusija – da li će te četiri zemlje činiti moćan vojni savez kao prije 70 godina?

Projektili „za Pariz“

Do sada se moglo primijetiti da bi ruska elita takav savez vidjela kao potvrdu sopstvene snage i kraj izolacije. Nedavno se predsjednica Gornjeg doma parlamenta Valentina Matvijenko čak založila da, nakon vojne akcije protiv terorista, uslijedi međunarodni ratni sud po ugledu na Nirnberški na kojem je suđeno nacistima poslije Drugog svjetskog rata. Predsjednik Odbora za odbranu Viktor Oserov takođe voli istorijske paralele, pa tako kaže da sa formiranjem šire koalicije protiv IS ne bi trebalo oklijevati kao nekada s otvaranjem Zapadnog fronta.

„Rusija pokušava da se vrati na međunarodnu političku binu. Napadi u Parizu bili su dodatna motivacija i, iz ruskog ugla, šansa za taj korak“, kaže istoričar Gerhard Simon, stručnjak za istočnu Evropu. „Djeluje da su ruski interesi potpuno jasni. Da li su ostvarivi, to je drugo pitanje.“

Obaranje ruskog borbenog aviona poremetilo je Putinove planove

Obaranje ruskog borbenog aviona poremetilo je Putinove planove

Može biti da će predsjednik Rusije Vladimir Putin dobiti moćnog istomišljenika u francuskom kolegi Olandu. On je nakon napada u Parizu, indirektno nagovijestio da je dobrodošao svako ko želi da se bori protiv terorizma. Prije tih napada, čak 224 osobe – mahom ruski državljani – stradale su u eksploziji aviona nad Sinajem, za šta je vjerovatno odgovorna „Islamska država“. Nakon udara u Parizu, ruska armija je na projektile koje je ispaljivala na položaje terorista pisala: „Za Pariz“. Lično je Putin naložio da ruska vojska posmatra Francusku kao savezničku zemlju i koordinira s njom akcije nad Sirijom.

Francuska kao „izuzetak“

Sve se promijenilo u utorak (24.11), kada je turska avijacija oborila ruski avion Su-24 na području tursko-sirijske granice. To otežava svaku, a posebno vojnu saradnju Rusije i Zapada. „Obaranje aviona sigurno ne poboljšava šanse za vojnu koaliciju, već samo komplikuje stvari“, kaže profesor Simon. U utorak je već uslijedio oštar odgovor Putina, a zatim je i otkazan za srijedu (25.11.) planirani sastanak šefova diplomatija, da bi na kraju bilo saopšteno da će se razgovarati samo o obaranju aviona.

Komentatori u Moskvi su međutim uzdržani kada se radi o priželjkivanoj alijansi. Na državnoj televiziji o Francuskoj se govori kao o „izuzetku“ među partnerima, zemlji koja vodi „pravu borbu“ protiv terorista, baš kao i Rusija. „Mislim da treba da napadamo zajedničke ciljeve, koje je odredilo naše Ministarstvo odbrane, da koordiniramo zajedničke akcije, zajedno analiziramo, kao nekad. To bi bila suština koalicije“, kaže ruski vojni stručnjak Igor Koročenko. List Komersant piše da treba nastaviti dijalog sa Olandom i drugim zapadnim partnerima uprkos turskoj „sabotaži“.

Željena istorijska paralela - konferencija na Jalti 1945

Željena istorijska paralela - konferencija na Jalti 1945

Stručnjaci ukazuju da ima mnogo prepreka na putu moguće vojne saradnje Rusije i Zapada. Skeptičan je i Dmitrij Trenjin, šef Karnegi centra u Moskvi. On je na Tviteru napisao da koalicija Moskve i Pariza ne bi dobila blagoslov Vašingtona. „SAD/NATO neće dopustiti Francuskoj da ide u pravcu de fakto alijanse s Rusijom“, smatra Trenjin.

Što se tiče Sirije, odavno je jasno da su pozicije u pogledu alavitskog režima Bašara al Asada, nepomirljive. Za Rusiju je on saveznik, za Francusku koljač sopstvenog naroda. „Rusija vojno radi u Asadovom interesu, dok zapadne zemlje, prije svih Francuska i Sjedinjene Države, rade upravo suprotno“, objašnjava Simon. „Zbog tog raskoraka propašće pokušaj formiranja koalicije.“ On dodaje da su priče o koaliciji – koliko god one bile iluzorne – propagandno sredstvo kojim se ruskoj publici poručuje da je njihova zemlja navodno dio međunarodnog saveza.

Preporuka redakcije