1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Putinova strategija na Krimu

Putinova strategija na ukrajinskom poluostrvu Krimu je jasna. On želi pravo suodlučivanja u Ukrajini. Vlada u Kijevu i Zapadne države se nalaze u neugodnoj situaciji, piše u komentaru Inga Mannteufela.

Događaji na ukrajinskom polustrvu Krimu proteklih dana se samo nižu jedan za drugim. Za pretpostaviti je da tom području predstoji dinamičan period. Od samog početka je bilo jasno da procesima na Krimu upravlja valada u Moskvi. Odlično organizovani komandosi, koji nisu nosili nikakve oznake na uniformama, djelovali su tačno u skladu sa interesima Kremlja. Isto važi i za takozvane proruske političare na Krimu, koji su uz pomoć komandosa preuzeli vlast i planiraju da na referendumu 30. marta dobiju legalnu osnovu za otcjepljenje.

Moskva paralelno s tim podiže kulisu prijetni koja se sastoji od vojnih manevara, deklaracija u parlamentu i organizacije pres-konferencije za odbjeglog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Sve ovo govori u prilog tome da je riječ o koncentrisanoj akciji. Parlamentarna odluka da se otvori mogućnost slanja ruske vojske posljednji je dokaz da je na djelu intervencija Moskve na Krimu.

Putinovi ciljevi i opcije vlade u Kijevu

Ingo Mannteufel, šef ruske redakcije DW-a

Ingo Mannteufel, šef ruske redakcije DW-a

"Operacijom Krim" Moskva je vladi u Kijevu i Zapadu postavila veoma opasnu klopku. To se shvata čim se analizira Putinova strategija. Preuzimanjem kontrole nad Krimom Putin sljedi dva cilja. Prvo: On je osigurao bazu ruske mornarice u Sevastopolju prije nego što bi nova vlada mogla da otkaže Rusiji ugovor o njenom korištenju. Drugo: Moskva sada u rukama drži "kauciju", cijeli Krim, što može da iskoristi kao sredstvo pritiska na novu vladu Ukrajine. Nakon svrgavanja predsjednika Janukoviča, Putin na ovaj bezobziran i beskrupulozan način želi da dobije pravo suodlučivanja o političkoj budućnosti Ukrajine. Ukoliko nova vlada u Kijevu ne pristane na ovu igru, za očekivati je da na Krimu nastane druga Transnistrija ili Abhazija - dakle separatističko područje sa međunarodno izolovanom proruskom vladom koju će štititi ruska armija.

Nova vlada u Kijevu stoji pred teškom odlukom. Vojna intervencija ukrajinske armije na Krimu mogla bi da dovede do katastrofe nesagledivih razmjera. Ne bi bilo isključeno širenje konflikta na cijelu južnu i istočnu Ukrajinu, dalja destabilizacija ionako uzdrmane ekonomije, pa čak i otvoreni rat između Ukrajine i Rusije. Pri tome je pod velikim znakom pitanja da li bi Zapad bio spreman da podrži rješenje krize vojnim putem.

Dileme Zapada

Prve reakcije SAD i EU pokazuju ogorčenje zbog razvoja situacije na Krimu. Međutim, ništa se neće postići teškim riječima. Putina već dugo ne zanima šta na Zapadu govore ili misle o njemu. Putin će, pri tome, uvijek ukazivati na navodne zahtjeve ruskog naroda na Krimu i na to da je njegov cilj zaštita tih ljudi.

Posljedica toga je da se Zapad nalazi "u mlinu". On može da odgovori jasnim sankcijama Rusiji (ograničenje trgovine, uskraćivanje viza, blokiranje računa, isključenje iz organizacije G8...). To bi kao posljedicu imalo ponovno izbijanje "hladnog rata" uz neugodne posljedice po snabdijevanje Zapada gasom i uz davanje milijardi eura pomoći Ukrajini koja bi postala "prva linija fronta" u tom ratu. Teško je zamisliti da bi građani zapadnih zemalja podržali takvo rješenje.

Ili će Zapad, uz škrgutanje zubima, prihvatiti sadašnju situaciju i prisiliti vladu u Kijevu da sačuva mir i pregovora s Moskvom, što ustvari niko nije želio. Na taj način bi Putin na jedan nasilan način koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom pribavio ono što mu bivša opozicija u Ukrajini i Zapad proteklih mjeseci nisu htjeli da daju - pravo na suodlučivanje u pregovorima o političkoj i privrednoj sudbini Ukrajine.

Autor: Ingo Mannteufel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić