1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Putin se okreće od Zapada

Vladimir Putin će 1. juna posjetiti Njemačku. Ipak već sada se može zaključiti da će se ruski predsjednik ubuduće više okretati drugim regionima, smatra u svom komentaru Ingo Mantojfel.

To što će se ruski predsjednik Vladimir Putin 1. juna sresti sa njemačkom kancelarkom, trebalo bi da označava važnu ulogu Njemačke u ruskoj spoljnoj politici. Ali, njemački političari ne bi trebali misliti kako će to značiti da će Putin nastaviti sa Medvedovljevom politikom, ili pak s njegovom politikom iz 2008: Za novog šefa Kremlja značaj Zapada, a takođe i Evrope će narednih godina opadati.

Evropa važnija od SAD

Evropa, a posebno Njemačka, odnosno cijela Evropska unija su doduše za rusku privredu najvažniji trgovinski partner. I upravo zbog toga Putin neće 1. juna posjetiti samo njemačku kancelarku, već i francuskog predsjednika Fransoa Olanda u Parizu. A dva dana kasnije, 3. i 4. juna, Putina u rodnom Sankt Petersburgu očekuje 29. Samit EU-Rusija sa čelnim ljudima EU, Hermanom van Rompejem i Žozeom Manuelom Barozom.

Ingo Mannteufel

Ingo Mantojfel

Ovaj sastanak sigurno govori i o tome koliki značaj Evropa ima za Putina, ako se uporedi sa Sjedinjenim Državama do kojih baš više ni ne drži. Jer, na Samitu G8 u Kemp Dejvidu Putin je grubo i na prečac otkazao sastanak sa američkim predsjednikom Barakom Obamom. Njegovo nezadovoljstvo bilo je nemoguće jasnije pokazati. Iza toga se krije razočaranje zbog činjenice da SAD i pod vođstvom Baracka Obame insistiraju na antiraketnom štitu u Evropi što ruskoj strani i nije omiljen potez. Istovremeno Putin zna da se Obama nalazi u sred predizborne kampanje i da vrijeme nije povoljno za neophodne kompromise.

Međutim, do samih američkih predsjedničkih izbora neće biti promjene u rusko-američkim odnosima. Ali, ovakav razvoj situacije ne bi trebalo posmatrati samo kao taktiku.

Putin će povećati distancu prema Zapadu. Ali, ne samo zbog kritika Zapada na njegovu autoritarnu vladavinu i nedostatak demokratije u Rusiji. Umjesto toga on će se okrenuti post-sovjetskom prostoru, a i Kina je sve više u centru pažnje ruske spoljne politike.

Povoljan trenutak za Moskvu

Putin u posljednjih nekoliko mjeseci propagira koncept Evro-azijske unije na post-sovjetskom prostoru. No, do sada su pored Rusije u ovoj uniji samo još Bjelorusija i Kazahstan. A da su ovo ponovo prioriteti u spoljnoj politici Rusije bilo je jasno odmah po Putinovom ponovonom dolasku na Kremlj. Jer, dok je još uvijek bio zauzet poslovima kao premijer i zbog toga otkazao učešće na Samitu G8 u Sjedinjenim Državama, našao je vremena da se sastane sa predsjednicima Kirgistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Kazahstana, Bjelorusije i Ukrajine.

Putin želi da bivše sovjetske republike politički i ekonomski jače veže za Moskvu. A slabljenje Sjedinjenih Država i Evropske unije koju pogađa ekonomska i finansijska kriza mu ide na ruku. S obzirom da su Amerikanci umorni od borbe protiv terorizma, a evropska ideja zbog krize evra izgubila na snazi, ovo je najpovoljniji trenutak za Moskvu.

Faktor Kina

Zbog ovih razloga u spoljnoj politici Rusije raste uloga Kine. S jedne strane se u Rusiji vidi potencijal za izgradnju rusko-kineskih odnosa kada je riječ o privrednim i trgovinskim vezama. A s druge strane Kina za Moskvu igra po mnogo čemu sve veću političku ulogu. To se prvenstveno odnosi na globalne izazove kao što je pitanje situacije u Siriji, ali i kada je riječ o projektu jačanja veza na post-sovjetskom prostoru u okvirima evro-azijske unije.

I onda nije slučajno to što će Putin odmah nakon "evropskih" sastanaka otputovati preko Uzbekistana za Kinu gdje će se 5. i 6. juna sastati sa kineskim predsjednikom Hu Đintaom. A u povratku za Moskvu Putin će posjetiti Kazahstan.

Sam politički kalendar Putinovih posjeta upadljivo govori o njegovim promjenama u spoljnoj politici posljednjih mjeseci. Iako je prerano za bilo kakve procjene, ipak izgleda da Putin ne očekuje previše od Zapada. A time bi mogla propasti i evropska politika prema Rusiji pod motom "promjena preko približavanja".

Autor: Ingo Mantojfel

Odgovorni urednik: Svetozar Savić