Putin i rakete

Juče je američki predsjednik Džordž Buš u Pragu agitovao za izgradnju raketnog odbrambenom sistema, koji bi se protezao i na teritoriju Češke i Poljske, a služio bi kao odbrana od mogućeg raketnog napada nekih zemalja, poput Irana.

Ipak, ne samo češki gradjani izražavaju skepsu u pogledu takvog obrazloženja, nego i ruska strana izvodi svojevrstan “ples sa sabljama” upozoravajući na opasnost od američkog imperijalizma i naoružavanje Evrope. Sve to samo nekoliko dana uoči održavanja susreta na vrju G-8.

Tartar biftek začinjen jagodama je specijalitet koji je novinarima zemalja učesnica ponudio Vladimir Putin. Ali pred susret sedam narazvijenijih zemalja i Rusije-G-8 ovih dana, mnogima novinarima teško je bio svarljiv. Posebno ako se u vidu ima Raketni odbrambeni sistem Amerikanaca, koji treba biti instaliran i u Češkoj i Poljskoj. Ne samo da Rusija odbija tako nešto, nego osvetnički i pomalo prijeteći zvuči ton kojeg koristi Putin:

“Iran ne posjeduje rakete čiji je domet iznad 5000-8000 kilometara. Nama se tumači da bi takav raketni sistem bio prevashodno odbrambeni. Od čega se treba braniti?

To je naprosto smiješno, ali ujeno i žalosno.

Mi ne isključujemo mogućnost da će naš američki partner eventualno promijeniti planove. Ali, ako se to ne dogodi onda ne preuzimamo odgovrnost za odgovor koji će stići. Mi onda ne bismo bili krivci za novo naoružavanje u Evropi”

Šef u Kremlju ne isključuje ni mogućnost porasta napetosti uslijed atomskog sučeljavanja i dodaje:

“To nije nikakav odbrambeni raketni sistem, nego će on naravno, ako bude izgradjen, automatski biti povezan sa američkim atomskim potencijalima. Dakle, automatski biti u njega integrisan. A, to već mijenja čitavu sigurnosnu strategiju u medjunarodnoj ravni".

Putin je potom bio još direktniji. Na pitanje italijanskog novinara lista “Corijere dela Sera”, da li to znači da bi u tom slučaju ruske rakete bile automatski usmjerene ka evropskim gradovima, odgovrio je potvrdno. Samo stvar tehnologije koje bi oružje i koji objekti i ciljevi bili odabrani. Naravno, ukoliko po ocjeni vojnih experata predstavljaju opasnost po rusku Federaciju.

Putin je u svom ljetnikovcu sa stranim novinarima proveo nekoliko sati. Pritom je izmedju ostalog odgovrio, kako je pokušaj Engleza da izdejstvuje izručenje bivšeg agenta tajne službe Lugovoja, koji se smatra odgovrnim za ubistvo Aleksandra Litwiwenka upotrebom otrovnog polonijama, prava glupost.

Istovremeno je dodao kako je najavljeno preuzimanje nalazišta gasa i nafte, koje su razvijali Šell ili Britiš Petrol, samo pokušaj ruske države da spasi i osgura državno blago, pod naletom Gazproma, te da je bilo kakav oblik kolonijalnog ponašanja, prema zakonu iz devedesetih kaznjiv.

Što se tiče pitanja Kosova, Putin je obećao da će se i dalje tražiti kompromisno rješenje, dok je pokušaj poredjenja sa Gruzijom i Moldavijom, kategorički odbio komentarisati.

Mnogo je jasniji bio njegov odgovor na pitanja novinara da li Rusija spada medju osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta.

Mi smo broj jedan po zalihama nafte i gasa, atomska sila sa pravom veta u Vijeću sigurnosti, treća smo zemlja u svijetu po zalihama zlata i deviznim rezervama, te bi stoga isključivanje Rusije iz porodice G-8 bila čista glupost, rekao je Putin.

Horst Krauzer