1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Pustite banke da bankrotiraju

Island je 2008. zbog finansijske krize bio pred privrednim kolapsom. Od tada se zemlja nevjerovatno dobro oporavila - i to zato jer čini sve ono što ne čine države pogođene krizom u ostalom dijelu EU.

Iceland's President Olafur Ragnar Grimsson testifies on Capitol Hill in Washington, Wednesday, Sept. 26, 2007, before the Senate Energy Committee hearing on the National Geothermal Initiative Act of 2007. (ddp images/AP Photo/Evan Vucci)

Olafur Ragnar Grimsson

Intervju sa predsjednikom Islanda Olafurom Grimsonom, tokom Foruma u Davosu, vodio Andreas Beker.

DW: Prije nekoliko godina je Island imao velikih privrednih problema. Sada je zemlji mnogo bolje. Kako je došlo do te promjene?

Olafur Grimson: „Dva su glavna razloga što sada imamo rastuću privredu i relativno nisku nezaposlenost. Prvo, rano smo primijetili da nije riječ samo o finansijskoj ili privrednoj krizi. To je bila i duboka politička, socijalna kriza, pa čak i kriza sudstva. Zato smo u svim tim oblastima sproveli reforme. Htjeli smo više pravde i promjenu mehanizama odlučivanja. I drugo, nismo se pridržavali tradicionalnih recepata za suočavanje s privrednom krizom.“

Vi, na primjer, niste spasili banke.

„Tačno, dozvolili smo da banke propadnu. Često sam se pitao: zašto se ponašamo tako kao da su banke sveta mjesta moderne privrede? Po čemu se banke razlikuju od firmi iz drugih branši? To su privatne firme – ako prave velike greške, moraju i da bankrotiraju. U suprotnom se bankama signalizira da mogu da posluju s velikim rizicima - ako imaju uspjeha, nagrađuju se kraljevski, ako nemaju uspjeha, poreski obveznici plaćaju račun. Osim toga uveli smo i kontrole za transakciju kapitala, a s obzirom na to da smo htjeli da zaštitimo naš socijalni sistem, nismo uveli niz mjera, na koje su se sada obavezale pojedine zemlje u Evropi.“

Bankenpleiten in Island neu

Jedna od banaka koje su bankrotirale na Islandu

Ali Island je poseban slučaj - zemlja je mala i može sama da odlučuje o sopstvenoj valuti, jer nije članica evro-zone.

„Naravno da nam je pomoglo što je kruna devalvirala - to je bilo ispravno. Ali druge aspetke - učestvovanje građana u socijalnim i političkim reformama, ’puštanje’ banaka da bankrotiraju - sve to smo mogli da činimo, i da smo bili član evro-zone.“

Da li bi njemačka kancelarka Angela Merkel, šefica MMF Kristin Lagard i svi drugi krizni menadžeri trebalo da uče na primjeru Islanda?

„Iskustvo Islanda bi zaista moglo da bude signal za sve ostale zemlje, da ponovo razmisle o odlukama u posljednjih 30 godina. Reakcija MMF je vrlo interesantna. Prije godinu i po dana, završen je antikrizni program MMF za Island. Na jednoj oproštajnoj konferenciji predstavnci MMF su priznali da su mnogo naučili iz iskustava na Islandu.“

Vjerujete li da je i kancelarka Merkel promijenila pogled na stvari?

„U osnovi ne komentarišem politiku drugih zemalja. Mogu samo da opišem iskustvo Islanda, naše poteškoće, naša rješenja i naš oporavak. Drugi onda moraju da odluče, da li nešto iz toga mogu da nauče. Island jeste mala zemlja, ali to ne igra nikakvu ulogu, Island je visokorazvijena zapadna zemlja sa modernom demokratijom i ekonomijom. Otuda se isplati da se preispita sadašnja antikrizna politika koja je u Evropi prouzrokovala mnoge probleme.“

Da li će Island pristupiti EU i evro-zoni?

„O tome se dugo raspravlja u mojoj zemlji, najčešće je velika većina protiv toga. Kada su naše banke bankrotirale, neko vrijeme smo mislili da bi bilo bolje da smo članica evro-zone. Danas, četiri godine kasnije, znamo da to nije tačno. Pogledajte Grenland, Island, Veliku Britaniju, Norvešku, Dansku i Švedsku - sve one nisu uvele evro. Većina država na sjeveru odlučila se za drugačiji put, i njima je tako bolje.“

Autori: Andreas Beker / Jakov Leon

Odgovorni urednik: Svetozar Savić