1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pustinje ugrožavaju živote milijarde ljudi

Na zasijedanju UN-ove konvencije za borbu protiv širenja pustinja, usvojen je strateški plan. Širenju pustinja se mora stati u kraj, smatraju UN-ovi eksperti, koji su zasijedali u Madridu.

default

Promjena klime jedan od razloga za širenje nenastanjivih područja

Trećinu kopna na ovoj planeti čine regioni koji imaju premalo padavina godišnje. Najviše su time pogođeni regioni Azije, Afrike i Latinske Amerike, ali ni Evropa nije izuzetak. Španiji prijeti opasnost da se sedamnaest odsto njene površine pretvori u pustinju. Stoga je cilj zasijedanja u Madridu bio više nego jasan.

„Promjena klima i nestanak vegetacije na dijelovima kopna postaje najveći izazov našeg vremena. Ne možemo više okretati glavu pred problemom. Pustinje ne prijete samo ugroženim državama, kojih je 110, nego i životima više od milijarde ljudi.”

Ovo kaže budući izvršni sekretar UN-ovog biroa za borbu protiv pustinja, Luc Gnacadja, koji potiče iz afričke države Benin. Sredstva kojima raspolaže ovaj biro su ipak mršava i ona su namijenjena ulavnom za podršku u organizaciji projekata za koje tek treba potražiti novac.

Novac je i ove godine bio velika sporna tačka na UN-ovoj konvenciji o pustinjama. Ova konvencija obavezuje zemlje potpisnice da investiraju u borbu protiv širenja pustinja, što se ne čini, kaže Gnacadja.

„Usvojili smo desetogodišnju strategiju i ako želimo da dobijemo rezultate, onda moramo početi da ulažemo novac koji će te rezultate i omogućiti.”

Mnoge države koje se suočavaju s problemom pustinja su uz sve to i veoma siromašne. One već duže vrijeme zahtijevaju da se pri UN-u oformi poseban fond za borbu protiv širenja nenastanjivih područja. Većina industrijskih država to odbija. One žele da se postigne bolje iskorištenje postojećih sredstava. Jedan od rezultata te rasprave jeste i zaključak da tri biroa UN-a, biro za zaštitu klime, biro za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, te biro za borbu protiv širenja pustinja, pojačaju saradnju. Širenje pustinja, naime, znači i nestanak biljnih vrsta, što istovremeno pojačava efekat staklene bašte u Zemljinoj atmosferi, odnosno dalje narušavanje klime.

Dogovor o saradnji pozdravljaju i nevladine organizacije, mada one istovremeno iznose i kritiku: u Madridu se ponovo nedovoljno govorilo o konkretnim mjerama koje bi omogućile trajno pretvaranje pustinja u oranice, te o mjerama koje bi spriječile da šume stradaju zarad privrednih interesa.