1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Puno rada za malu penziju

"Njemačka penzija" je za prilike u BiH uvijek bila pojam blagostanja u starosti. Ipak penzioneri u Njemačkoj su na rubu siromaštva, a radnici koji se nadaju da će sutra moći živjeti od "državne penzije" - varaju se.

Ursula von der Leyen upozorava da brojne radnike čeka siromaštvo u starosti

Ursula von der Leyen upozorava da brojne radnike čeka siromaštvo u starosti

"Šok tabela penzionih primanja", glasio je naslov u listu Bild am Sonntag. Ovaj list je prezentovao proračune njemačkog Ministarstva za rad. Onaj ko punih 35 godina zarađuje 2500 eura bruto, taj će nakon 2030. godine imati penziju od 688 eura. To odgovara sumi koju njemački zakon i zvanično naziva "granica siromaštva". Tolika je naime suma koju stariji ljudi dobijaju od države kao minimalnu penziju koja treba da obezbijedi egzistenciju.

Siromaštvo u starosti, prema tome, ne prijeti samo domaćicama i onima koji malo zarađuju, nego praktično svakome - tako barem glasi poruka njemačke ministrice za rad Ursule von der Leyen. Ona se stoga zalaže za uvođenje dodatne penzije.

"Moramo sprovesti reformu koja bi se ticala ljudi koji malo zarađuju, koji su čitav život vrijedno radili, a nikada nisu tražili državnu pomoć i na kraju života ustanovili kako moraju zatražiti socijalnu pomoć jer imaju malu penziju", kaže Von der Leyen.

Radio ne radio - dobiješ 688 eura

Mnogi rade cijeli život, a opet imaju socijalnu penziju

Mnogi rade cijeli život, a opet imaju "socijalnu" penziju

Problem nije nov. Njemačko društvo je, naime, sve starije, ljudi žive sve duže, pa se tako duže isplaćuju i penzije. Zbog toga će vlada postepeno snižavati njihov nivo. Trenutno one iznose 51 odsto od plate, a od 2030. godine će penzija iznositi samo 43 odsto od plate koju je neko dobijao dok je radio.

Postoji još jedan problem. Čak i onaj ko nikada nije radio, dobija na kraju života "socijalnu osnovicu". Zašto bi se onda tokom života neko trudio i radio za manje od 2500 eura kada će na kraju opet dobiti isto?

"Dodatna penzija" - uz preduslove

Sve više penzionera u Njemačkoj preživljava samo uz prihode iz dodatnih poslova

Sve više penzionera u Njemačkoj preživljava samo uz prihode iz dodatnih poslova

Prijedlog ministrice glasi: minimalnu penziju treba podići na 850 eura, ukoliko je penzioner godinama uplaćivao penziono osiguranje, a istovremeno dokaže da je sklopio i privatno osiguranje "za stare dane". Ona se također zalaže da se taj dodatak isplaćuje iz Fonda penzionog osiguranja.

To je naišlo na neodobravanja jednog dijela njene vlastitite demokršćanske stranke CDU. Mlađi članovi stranke smatraju kako je nepošteno da mlađi ljudi, koji ionako očekuju sve manje i manje penzije, uplaćuju preko doprinosa i za taj dodatak.

Rainer Brüderle, šef kluba poslanika liberala (FDP) upozorava kako dodatna penzija nije stvar koja se našla u ugovoru o koaliciji sa demokršćanima. Neki liberali smatraju kako bi taj dodatak samo opteretio penzioni fond.

Ispravna dijagnoza - pogrešna terapija

Andrea Nahles: Rješenje problema je u povećanju plata radnicima

Andrea Nahles: Rješenje problema je u povećanju plata radnicima

Za generalnu sekretarku SPD-a Andreu Nahles, ministrica se protiv problema bori pogrešnom metodom. Nahles se zalaže da demokršćani konačno pristanu na uvođenje zakonski definisanih minimalnih satnica za radnike, te da poslodavci ne mogu da zapošljavaju radnike mimo kolektivnih ugovora i tako im plaćaju manje plate (a time uplaćuju i niže doprinose za penzioni fond).

Stranka ljevice (Die Linke) se zalaže da se minimalna penzija podigne na 1050 eura.

Za Matthiasa Birkwalda, koji je glasnogovornik stranke Zelenih za ovu tematiku, dijagnoza ministrice Von der Leyen je tačna, ali se protiv nje bori pogrešnom terapijom, kaže on i dodaje: "Dodatna penzija je 'tigar bez zuba' u borbi protiv siromaštva u starosti, jer bi tu penziju dobijao samo ograničen broj ljudi."

On upozorava da upravo radnici s manjim primanjima nemaju dovoljno novca da bi platili spomenuto privatno penziono osiguranje. Osim toga, on smatra da nema potrebe da se penzije postepeno smanjuju do 2030. godine. Birkwald tvrdi da sa stalnim rastom produktivnosti njemačke privrede i s kontinuiranim privrednim rastom, nema potrebe da se smanjuju primanja penzionera.

Autori: Michael Gessat / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije