1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Puno kuhara, a recepta za spas Grčke još nema

Stečaj, otpis dugova, izlazak iz euro-zone - mnogo je recepata za spas Grčke, ali i zajedničke valute eura. Političari se spore oko toga koje rješenje je najbolje, a vrijeme ističe. Vlada u Atini ima novca do oktobra.

Grčka u potpunosti zavisi od kredita koje dobija od EU i MMF-a

Grčka u potpunosti zavisi od kredita koje dobija od EU i MMF-a

Čak i u sjedištu EU u Briselu sve su tiši oni koji isključuju mogućnost oprosta duga Grčkoj. U svakom slučaju se prije donošenja bilo kakvih zaključaka čeka izvještaj "Trojke" - delegacije koju čine predstavnici Evropske komisije, MMF-a i Evropske centralne banke.

U ovom trenutku sve govori u prilog tome da će se ponoviti uobičajen scenario: Trojka će podnijeti izvještaj, vlada u Atini će se postarati da ispravi propuste, ako ih ima, a nova rata kredita će biti isplaćena u oktobru. Ipak, mnogima je još uvijek teško da priznaju kako će se kad-tad morati razgovarati i o otpisu dugova, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje:

Još traju pregovori o novom kišobranu za spas eura

Još traju pregovori o novom "kišobranu za spas eura"

"Države euro-zone ne boje se samo reakcije tržišta, odnosno berzi. One ne žele da priznaju kako je njihova politika bila bezuspješna. U julu mjesecu je donesen drugi paket mjera pomoći Grčkoj. Taj paket bi se pokazao besmislenim ukoliko se sada posegne za mjerom otpisa dugova.

Osim toga, još uvijek je u toku proces uspostave novog Fonda za spas eura. Upravo iz tog fonda bi trebalo da se finansiraju krediti za Grčku iz drugog paketa mjera pomoći. Ukoliko odista nekada dođe do oprosta dugova, spomenuti Fond bi poslužio kao amortizer koji bi spriječio turbulencije na tržištu i prenošenje krize na druge države. Znači, sve dok ovaj Fond ne bude ratificiran u svim državama euro-zone, a pregovori o tome još traju, nema ni govora o oprostu dugova", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Rješenje glasi: Evropsko ministarstvo finansija

George Soroš je predvidio i krizu 2008. i krizu eura

George Soroš je predvidio i krizu 2008. i krizu eura

Javnost u Njemačkoj još uvijek vjeruje kako postoji izbor između pružanja podrške opstanku eura, ili njegovom ukidanju. Pogrešno, piše u svom komentaru koji izlazi u listu "Die Zeit" jedan od najpoznatijih svjetskih berzovnih špekulanata Džordž Soroš. On tvrdi da EU mora početi s planiranjem organizovanog izlaska Grčke, Portugala i Irske iz euro-zone i to opravdava ovako:

"Čak i ukoliko se izbjegne katastrofa i bankroti država, jedno je sigurno - napori da se smanje državni deficiti će uvesti euro-zonu u dugu recesiju. Takva recesija će imati nepredvidive političke posljedice. Kriza eura može i politički uzdrmati euro-zonu. Odgovorni političari tome se mogu suprotstaviti ako promijene kurs i počnu potragu za istinskim rješenjima. Prvi korak bi bio priprema za mogućnost državnog bankrota i izlaska iz euro-zone, što bi se moglo desiti u slučaju Grčke, Portugala, pa čak i u Irskoj.

Susret ministara finansija euro-zone: Jedna valuta 17 nacionalnih politika

Susret ministara finansija euro-zone: Jedna valuta 17 nacionalnih politika

U tom slučaju moraju se povući četiri poteza. Prvo: osigurati ušteđevine u bankama. Ako i jedan euro ušteđevine u bankama u Grčkoj bude izgubljen, onda će i euro u jednoj italijanskoj banci biti ugrožen u odnosu na euro u, naprimjer, njemačkoj banci. Ljudi u državama s velikim deficitom bi jurnuli u banke da podignu sav novac, što bi dovelo do kolapsa. Drugo: u državama koje su u stečaju mora se osigurati funkcionisanje nekoliko banaka kako bi se izbjegao kolaps cijelih privreda. Treće: mora doći do reforme evropskog bankarskog sistema, a banke se moraju dovesti pod zajedničku evropsku, a ne nacionalnu kontrolu. Četvrto: mora se spriječiti da propast državnih obveznica jedne države ugrozi državne obveznice drugih zemalja koje su u krizi.

Za sve to treba novca. Trenutno nema novog novca, a izdavanje novih garancija mogle bi spriječiti pojedine države euro-zone. Dakle, ostaje samo jedno rješenje. Euro-zona mora konačno dobiti evropsko ministarstvo finansija koja bi dobilo svoj izvor prihoda preko poreza i koje može preuzeti dugove na sebe. Mnogo toga zavisi od Njemačke. Njemačka javnost još vjeruje kako postoji izbor između eura i njegovog ukidanja. Greška. Euro je realnost, a finansijski tokovi su tako isprepleteni da bi propast eura izazvala katastrofu s nepredvidivim posljedicama. Što duže bude trajalo dok njemačka javnost to uvidi, to će biti veća cijena koju će Njemačka i cjeli svijet da plate za ovu krizu", piše Džordž Soroš za list "Die Zeit".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Jasmina Rose