1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Puna zaposlenost - san ili realna mogućnost?

U Njemačkoj je u aprilu broj nezaposlenih smanjen na 3,4 miliona, stopa nezaposlenosti iznosi 8 %. Taj pozitivan trend dovodi do oživljavanja stare utopije - ponovnog uspostavljanja pune zaposlenosti u dogledno vrijeme.

Jedan od motora njemačke privrede - automobilska industrija

Jedan od motora njemačke privrede - automobilska industrija

"Socijalna tržišna privreda obuhvaća sve slojeve našeg naroda i omogućava prije svega poduzetnicima i radnicima da zajedno rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Svrha naše politike je da sve širim slojevima društva omogući sve viši standard." Kada je u junu 1948. godine Ludwig Erhard, ministar privrede u prvoj poslijeratnoj vladi i arhitekt njemačkog privrednog čuda, izgovarao ove riječi, mnogima u Njemačkoj one su zvučale kao bajka: zemlja je bila razrušena nakon rata, podijeljena u četiri okupacione zone i opterećena teškim naslijeđem nacističke vladavine i nacističkih zločina.

Uskoro se, međutim, pokazalo da Erhardova vizija nije bila samo naivan san: koncept tržišne privrede kombinirane s elementima jake socijalne države, stabilna valuta i marljivost ljudi odlučnih da obnove srušeno, uz pomoć Maršalovog plana američke vlade doveo je do čudotvorne obnove zemlje, za samo nekoliko godina je Njemačka ponovo postala jedna od najjačih industrijskih zemalja na svijetu.

Danas nezamislive scene: Armado Rodrigues iz malog sela Vale de Madeiros u Portugalu na mopedu kojeg je dobio na poklon kao milionti gastarbajter u Njemačkoj - Köln, decembar 1964.

Danas nezamislive scene: Armado Rodrigues iz malog sela Vale de Madeiros u Portugalu na mopedu kojeg je dobio na poklon kao milionti gastarbajter u Njemačkoj - Köln, decembar 1964.

Privredno čudo - manjak radne snage

U to je vrijeme, već početkom 50-ih godina, još jedan drugi san postao stvarnost: u Njemačkoj, zemlji u kojoj je velika nezaposlenost 30-ih godina omogućila dolazak Hitlera na vlast, ostvarena je puna zaposlenost. To znači da je svatko tko je želio raditi mogao naći radno mjesto, a čak je postojao i manjak radne snage. To je 1955. dovelo prvog sporazuma s Italijom o ciljanom dolasku strane radne snage u Njemačku, tzv. "gastarbajtera". Uskoro su slijedili sporazumi i s drugim zemljama, među njima i s Jugoslavijom, a 1964. je na željezničkoj stanici u Kölnu uz muziku svečano dočekan Armando Rodrigez iz Portugala, kao milionti "gastarbajter". Na poklon je dobio moped, a čitav svečani doček je uživo prenošen na radiju.

Masovna nezaposlenost

To je bilo nekada. U međuvremenu se puno toga promijenilo, u svijetu i u Njemačkoj, između ostalog i na njemačkom tržištu rada. Već godinama zemlja je suočena s masovnom nezaposlenošću. 2005. godine je zabiljezen i tužan rekord, sa 5,2 miliona nezaposlenih i stopom nezaposlenosti od 12,7 %.

I danas još uobičajen prizor: nezaposleni stoje u redu pred šalterom agencije za zapošljevanje

I danas još uobičajen prizor: nezaposleni stoje u redu pred šalterom agencije za zapošljevanje

Otada se, međutim, situacija neprestano popravlja, tako da je ovih dana javnost ponovo iznenađena dobrim vijestima: u aprilu je broj nezaposlenih smanjen na 3,4 miliona, a stopa nezaposlenosti iznosi sada 8,1 %. Taj pozitivan trend dovodi do oživljavanja stare utopije - ponovnog uspostavljanja pune zaposlenosti u dogledno vrijeme. Tako primjerice ministar rada, socijaldemokrata Olaf Scholz, optimistički najavljuje: "To je možda najvažnija poruka: uočljivo je da se u Njemačkoj može ostvariti cilj pune zaposlenosti."

Mnogi radna mjesta su tako slabo plaćena, da se od toga ne može normalno živjeti - izlaz je često u radu na crno.

Mnogi radna mjesta su tako slabo plaćena, da se od toga ne može normalno živjeti - izlaz je često u radu "na crno".

Siromašni usporkos radnog mjesta

Kada je puna zaposlenost postignuta, o tome ne postoji jasna ekonomska definicija. Budući da uvijek ima ljudi koji zbog bolesti ne mogu raditi, ali su prijavljeni kao nezaposleni, mladih koji su upravo završili školovanje i tek počinju tražiti prvi posao, odnosno ljudi koji su upravo posao izgubili i sad traže novi, puna zaposlenost ne znači da ne postoji niti jedan nezaposleni prijavljen na uredima za rad. Ranije je kao granica pune zaposlenosti važila stopa nezaposlenosti od 1 %, kasnije je ona podignuta na 2 %, a danas se govori o 2 - 4 % nezaposlenih. Jednu moguću definiciju ponudio je upravo ministar Scholz, nedavno rekavši da on pod punom zaposlenošću podrazumijeva da nitko tko izgubi posao ne mora novi tražiti duže od godinu dana.

Bez obzira kako se ona definirala, za Njemačku u praksi to znači da se sadašnji broj od 3,4 miliona nezaposlenih mora barem prepoloviti. Koliko je to realno, o tome u zemlji postoje vrlo različita mišljenja. Dok jedni smatraju da cilj nije nerealan, uz pretpostavku nastavka privrednog rasta i rasta konjukture, drugi upozoravaju da s jedne strane službenom broju nezaposlenih treba pridodati i otprilike 1,6 miliona ljudi koji su faktički nezaposleni, ali se kao takvi ne vode u statistici, te s druge strane činjenicu da je u posljednjih godinu dana broj zaposlenih doista povećan, ali da mnogi rade čak i puno radno vrijeme za tako male plaće, da od njih ne mogu normalno živjeti.

60% novih kvalitetnih radnih mjesta ima veze s kompjuterima - dobro obrazovanje pretpostavka uje dobrog zaposlenja

60% novih kvalitetnih radnih mjesta ima veze s kompjuterima - dobro obrazovanje pretpostavka uje dobrog zaposlenja

Nezaposlenost: 2 % u Münchenu, 20 % u istočnoj Njemačkoj

Uz to valja u obzir uzeti i regionalne razlike u Njemačkoj. Tako je upravitelj Savezne agencije za rad, Frank-Jürgen Weise predstavljajući nove podatke o broju nezaposlenih izjavio: "U nekim regijama mi već imamo punu zaposlenost. Kako u pojedinim zanimanjima, tako i u pojedinim regijama, primjerice na jugu Njemačke, mi već bilježimo i manjak radne snage."

Izrazito velike su te razlike između istoka i zapada zemlje. Tako dok u dijelovima Bavarske stopa nezaposlenosti iznosi između 1,6 i 2 %, u istočnonjemačkom gradu Görlitzu u saveznoj zemlji Saskoj stopa nezaposlenosti je 21 %.

Sve to pokazuje da istinska puna zaposlenost u Njemačkoj do daljnjeg ostaje utopija, kojoj se može i treba težiti, ali na čiju realizaciju će se morati još pričekati. Istovremeno, međutim, neki dijelovi zemlje u toj utopiji već žive - i taj rascijep bi u dogledno vrijeme mogao predstavljati novi problem za zemlju.

Audio i video zapisi na tu temu