1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Prvo si Rom pa tek onda umjetnik"

Može li se uspjeh u BiH pripisati čovjeku, a ne etničkoj zajednici? Selma Selman dobila je nagradu “Zvono 2014”. Isticanje njenog nacionalnog identiteta vrijeđa cijelu umjetničku scenu, poručuju kulturni radnici.

Nagradu i sva priznanja za svoj umjetnički doprinos dobila je talentovana mlada umjetnica. Tu sva priča treba da se završava, smatra direktorka Centra za savremene umjetnosti Sarajevo, Dunja Blažević. “Nedopustivo je staviti u prvi plan romski identitet autorke. To umanje umjetničku vrijednost njenog rada koji je bio najjači u ovogodišnjoj selekciji. A ona je sjajna umjetnica”, kaže ova istoričarka umjetnosti.

Nagradu “Zvono” dodjeljuje Centar za savremene umjetnosti Sarajevo (SCCA) , za kvalitet i inovativnost, za umjetnička djela nastala tokom posljednje dvije godine. Selma je razočarana reakcijama i medijskim natpisima koji ističu kako je nagradu dobila Romkinja. “To mi smeta, sputava me. Ali me još više tjera u svijet umjetnosti i bježim od surove realnosti, mada ne želim sakriti ono što jesam”, kaže ona.

"Sestro čuvaj se kriminalaca"

Umjetnost ima univerzalnu moć da ruši barijere i ističe suštinu. Ako izgubi tu svoju ulogu onda više nema smisla i prestaje biti umjetnost. “Ne treba i ne smije se naglašavati nacionalnost, vjeroispovijest u tom kontekstu i to nikom ne služi na čast. Čini mi se da na taj način kao društvo peremo svoju savjest. Nismo naklonjeni jedni drugima, a ni Romima, pa pokušavamo to malo oprati”, smatra književnik i akademik Tvrtko Kulenović. On podsjeća na slučaj Nazifa Mujića i film Danisa Tanovića “Epizoda u životu berača željeza”.

Der Schriftsteller Tvrtko Kulenovic aus Banja Luka

Akademik Tvrtko Kulenović

“Svi smo navijali za Mujića, radovali se njegovom uspjehu na berlinskom festivalu. Htjeli smo poručiti kako prihvatamo Rome i smatramo da zaslužuju bolji položaj u društvu. On danas od svega toga nema ništa. Zaboravili smo da je čovjek i da mu je egzistencija ugrožena”, ističe profesor Kulenović.

Dvadesettrogodišnja Selma Selman je prije nekoliko dana diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjaluci. Završetak studija i vijest o prestižnoj nagradi koja podrazumijeva šestosedmični boravak u Njujorku, donijeli su joj dosta uzbuđenja. Ne želi da joj to neko pokvari pričom o “političkoj korektnosti”. “Ne zanima me što će neko reći da sam osvojila “Zvono” jer sam Romkinja. Trudim se da uživam u ovim trenucima, zahvalna sam profesorima i kolegama na podršci. Samo želim stvarati i raditi, da ljudi shvate moju umjetnost i da me kroz nju gledaju.”

Die Künstlerin Selma Selman aus Banja Luka

Selma Selman tokom performansa "Težina"

“Sestro čuvaj se kriminalaca” jedan je od prvih Selminih performansa koje su Banjalučani mogli vidjeti prije godinu dana na glavnom gradskom šetalištu. U njemu i svim ostalim radovima bavi se životom i svojim identitetom, propituje na različite načine odnos prema Romima i odnos Roma prema društvu. “Da vas podsjetim. ‘Rom' na romskom jeziku znači čovjek. Glavna strategija koje se držim u svojim radovima jeste da čovjeka, tačnije svoje tijelo, koristim kao material u performansu.”

Uvreda za bh. umjetnost

Bijeg od stvarnosti je, kako ističe Selma, prisutan u svim njenim radovima. A stvarnost u BiH je takva da se sve svodi na priču o etničkim etiketama. Dunja Blažević ističe da je potreba za tolikim predznacima i upiranjem prsta u etničko, obilježje “bolesnog društva”. “Zbog toga nema nikakvog napretka u ovoj zemlji. Politika jednostavno ne dozvoljava da krenemo dalje i da jedni u drugima vidimo samo ljude. Priča o nacionalnoj pripadnosti nekog autora vrijeđa sve umjetnike”, ističe ona.

Der Künstler Mladen Miljanovic aus Banja Luka

Mladen Miljanović je ove godine predstavljao BiH na Bijenalu u Veneciji sa svojim viđenjem "Vrta uživanja" Hijeronimusa Boša

Romi se u BiH obično spominju u potpuno suprotnom kontekstu od ovog u kojem se našla mlada Bišćanka. Mladen Miljanović, predstavnik BiH na prošlogodišnjem bijenalu u Veneciji, nada se da će ova prva reakcija javnosti brzo biti zamijenjena nekom primjerenom. “Niko ne pita čim se Selma bavi u svojim radovima, koja je suština njene umjetnosti, već je akcenat na nečemu potpuno nebitnom. Javnost i mediji to forsiraju jer im valjda nije uobičajeno, ali to će sve uskoro pasti u zaborav. Ostaće ono što je važno a to je postignuće stvaraoca”, kaže Miljanović.

“Vi nemate pojma”

U performansu koji je izvela nedavno u Dubrovniku, Selma glasno i drsko govori prolaznicima oko sebe da nemaju pojma. “Poruka je da vi zaista ne znate ništa o meni, mom životu, identitetu. U radu se bavim sobom, svojim životom, a isto važi i obrnuto. Ja sad ne znam kako se ti osjećaš, odakle si, šta želiš. Ali možda ti imaš potrebu da to kažeš”.

Postavlja se pitanje kako se neko ko je iz reda Romskog naroda uopšte može pozicionirati na kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine. Selma nema odgovor. Sebe vidi kao slobodnu umjetnicu, individualku za koju ne postoje nikakve granica ni prepreke.