1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Prvi popis stanovništva u samostalnoj BiH

Popis stanovništva u BiH bit će proveden od 1. do 15. oktobra 2013. Na preliminarne rezultate popisa čekat će se 90 dana. Objava potpunih rezultata predviđena je za period između 1. jula 2014. i 1. jula 2016. godine.

Koliko stanovnika ima BiH? Prema podacima državne Agencije za statistiku Bosna i Hercegovina ima 3.839.737 stanovnika. EUROSTAT navodi da u BiH živi 3.843.000 stanovnika. Kada se saberu podaci entitetskih zavoda za statistiku, dolazi se do broja od 3.771.038, dok američke obavještajne službe (CIA) procjenjuju da u BiH živi 4.600.000 stanovnika. Tačan odgovor na pitanje koliko ta zemlja ima stanovnika bit će poznat nakon predstojećeg popisa stanovništva.

Nositelj provođenja popisa u BiH je Agencija za statistiku BiH. Glavna metodologinja Agencije Nora Selimović pojašnjava da je učešće u popisu zakonska obaveza svakog građanina te da oni koji to odbiju mogu očekivati pokretanje sudskog postupka. Popisom će biti popisane sve osobe nastanjene u BiH duže od jedne godine, a ispitanici su dužni odgovoriti na sva pitanja osim na ona koja se odnose na vjersku i etničku, odnosno nacionalnu pripadnost. „Nama trebaju podaci o tome koliko smo stari, koliko smo obrazovani, da li radimo, gdje i kako živimo, da li imamo struju i vodu itd.“, kaže Nora Selimović.

Demografski i socijalni podaci

U širem smislu, popis će se koristiti za izradu i provođenje ekonomskih, socijalnih i razvojnih politika, naučnih istraživanja te za korištenje sredstava iz međunarodnih fondova. Osnovni demografski podaci do kojih će se doći popisom neophodni su za stvaranje cjelovite slike o stanovništvu zemlje, kao i za planiranje njenog daljeg razvoja. Uobičajeno je da se podaci dobijeni na posljednjem popisu stanovništva upoređuju sa podacima prikupljenim na prethodnim popisima. U slučaju BiH ovaj kontinuitet je teško pratiti zbog prekida od 22 godine.

Dr. Hasan Zolić

Dr. Hasan Zolić: popis će pokazati promjene u etničkoj strukturi

„Popis u BiH ima višestruki značaj, posebno zbog ratnih događaja“, kaže za Deutsche Welle bivši direktor Zavoda za statistiku BiH dr. Hasan Zolić. „Predstojeći popis će pokazati da u BiH živi manje stanovnika nego u vrijeme popisa iz 1991. godine. Prema mojoj procjeni, ta će brojka iznositi između 3.800.000 i 3.900.000 stanovnika. Doći će do promjena i u etničkoj strukturi. Bošnjaci će i dalje biti najbrojniji iako će ih biti manje nego 1991. godine. Broj Hrvata će biti znatno manji u odnosu na prethodni popis, ali i broj Srba uprkos doseljavanju iz Republike Hrvatske“, kaže Zolić.

„Rezultati popisa pokazat će i da etnička slika BiH više nije onako šarena kakva je bila do rata 1992-1995. godine. Prijeratna BiH imala je 109 općina, a samo su pet ili šest njih bile gotovo potpuno etnički čiste. Nakon ovog popisa, bit će jasno da je došlo do pomjeranja stanovništva, odnosno do grupisanja Bošnjaka, Hrvata i Srba“, kaže Zolić.

Dok se u većini drugih država popis koristi za istraživanje i planiranje razvoja, popis u BiH je primarno političko pitanje. Neke političke stranke smatrale su da bi primjena rezultata novog popisa bez suštinske provedbe povratka izbjeglih i prognanih predstavljala „legalizaciju etničkog čišćenja“. Druge su zagovarale provođenje popisa samo na jednom dijelu BiH.

Identitetska pitanja

U periodu usvajanja Zakona o popisu, najviše pažnje izazvala su tzv. identitetska pitanja koja se tiču etničke, odnosno nacionalne pripadnosti, vjeroispovijesti i jezika. Glavna metodologinja Agencije za statistiku BiH Nora Selimović podsjeća da, pri izjašnjavanju o etnokulturnim karakteristikama, popisivač ne smije utjecati na odgovore.

„Kada je u pitanju izjašnjavanje ispitanika o etničkoj ili vjerskoj pripadnosti te maternjem jeziku, napominjemo da popisivač mora upisati tačno onakav odgovor kakav daje ispitivana osoba. Ako ispitivana osoba tvrdi da je 'Marsovac' onda je dužnost popisivača da to i upiše“, kaže Nora Selimović.

Formular za popis

Kako se izjasniti? Bošnjak, Srbin, Hrvat? Ili u obzir uzeti da si "ostali" ako se izjasniš kao Bosanac i Hercegovac?

Prema istraživanju ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije), Zakon o popisu modeliran je prema „diskriminatornom ustavnom uređenju“. „Zato je žurba da se popis provede prije implementacije odluka Suda u Strazburu prilično jasna jer će ovako formuliran popis potvrditi dominaciju etničkog u BiH te legitimirati trenutni sistem podjele vlasti“, navodi se u publikaciji ACIPS-a „Popis 2013. u BiH: Ekonomska, socijalna i politička analiza“.

Predsjednik ACIPS-a Anes Makul kaže da je popisnica dobrim dijelom napravljena u skladu s preporukama EUROSTAT-a (Evropske agencije za statistiku). „Prednosti su brojne. Konačno ćemo saznati koliko imamo stanovnika, kakva je njihova starosna struktura i, ono što je za BiH veoma važno, vidjet ćemo u kojoj je mjeri proveden povratak prognanih i izbjeglih“, kaže Makul za Deutsche Welle.

Bosanci i ostali

Neki politički krugovi su radili na tome da se ljudi prilikom popisa ne izjašnjavaju na način da se „nacionalno“ poistovjećuju sa nazivom države u kojoj žive. „U razgovoru s ljudima primijetio sam da bi se mnogi izjasnili i kao Bosanci ali, kako tvrde, ne žele biti 'ostali'. Postoje i oni koji se iz praktičnih razloga neće izjasniti kao Bosanci jer bi tako imali manje šanse za zaposlenje, npr. u državnim institucijama“, kaže Makul.

Anes Makul

Anes Makul

Narednih 15 dana, 18.879 ovlaštenih popisivača bi trebalo da posjete sva domaćinstva u BiH i obave intervjue sa građanima. Popisivanje će se vršiti svaki dan u vremenu od 9 do 21 sati i to u prisustvu najmanje jedne odrasle osobe u domaćinstvu.

Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u domaćinstvu osobe obuhvaćene Popisom, ostavit će im pismeno obavještenje o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležne popisne komisije koju osobe trebaju kontaktirati najkasnije do 15. oktobra 2013. godine kako bi se organizovalo njihovo popisivanje. Zakon o popisu stanovništva omogućava i popis bh. dijaspore, odnosno onih građana koji imaju važeću CIPS ličnu kartu i koji će se u vrijeme popisa nalaziti na svojoj adresi u BiH.

Popis u BiH nadgledat će članovi Međunarodne posmatračke operacije, odnosno stručnjaci za popis i posmatrači iz zemalja članica Evropske unije (EU). Oni će, obilaskom terena, sami ili skupa sa popisivačima, utvrditi da li se popis odvija u skladu sa propisima EU i Ujedinjenih naroda.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović