1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Prvi maj - Praznik jada ili jad praznika?

Prvi maj u oba bh. entiteta državni je Praznik rada. Jesu li dva neradna dana, ražnjevi i roštilji na izletištima širom BiH smisao ovog praznika ili se treba sjetiti 541.000 nezaposlenih i plata ispod 500 KM?

Prvog maja 1886. godine, širom SAD održano je 5.000 radničkih štrajkova. Tražili su svoja prava, "osam sati rada, osam sati odmora, osam sati kulturnog uzdizanja". I bolje plate, bolje uslove rada. Štrajk 40.000 radnika Čikaga policija je okončala ubivši 200 radnika, a pet radničkih vođa osuđeno je na smrtnu kaznu.

Sadik Hanušić

Sadik Hanušić

Tri godine kasnije, na Prvom kongresu Druge internacionale u Parizu, Prvi maj proglašen je za Međunarodni praznik rada. Decenijama je bio komunistički i socijalistički praznik radničke klase, a u razvijenim zemljama radnička prava odavno su dio opštih ljudskih prava. Danas, bosanskohercegovački radnici šute i trpe. Prvog maja sindikati ne planiraju nikakve aktivnosti, radnici su umorni od izlazaka na ulicu, a previše se i ginulo u ovoj zemlji.

Jedan obični dan

"Nekad, kad smo svi jedva čekali da dođe Prvi maj da idemo na teferiče. Imali smo dva-tri dana odmora, dočekivali Prvi maj sa veseljem. A sad je jako teško. Danas mi Prvi maj znači, faktički, ništa. Jedan obični dan", kaže Sadik Hanušić.

Kao precizni mehaničar, prije rata radio je u bijeljinskoj, jedinoj šećerani u BiH, koja odavno ne proizvodi šećer. U ratu je dobio otkaz, otišao u izbjeglištvo, a prije 13 godina vratio se u rodni grad. Sadik Hanušić, njegovi supruga i sin, troje su od 541.000 nezaposlenih građana BiH. Preživljavaju od Sadikovih povremenih popravki bijele tehnike. Nekad nije bilo tako.

U zemlji siromaštva

U zemlji siromaštva

"Radnik je imao visoku cijenu. Svi su ga cijenili, ne samo radnika, sve ljude, bez obzira šta je ko radio. Imali smo lijepe plate, imali smo regrese, sigurne odmore. Imali smo odmarališta na moru, imali smo socijalna osiguranja gdje se ništa nije plaćalo. A sad nemamo ništa i sad i radnici koji rade faktički nemaju ništa, jer moraju sve platiti."

Granica siromaštva od 500 KM

Predrag Kostić

Predrag Kostić

U "Energoinvestu" je certificiran za TIG zavarivanje, kombinaciju elektrolučnog i autogenog zavarivanja. Mogao bi variti brodove, naftne platforme. Bijeljinac Predrag Kostić od 1984. godine radi u nekadašnjoj Fabrici savitljivih cijevi "Mladost", danas privatiziranom preduzeću "Panaflex". Nekad ih je bilo 700, a nedavno su preostalih 50 radnika štrajkovali zbog tromjesečnog kašnjenja plata. Ne raduje se prazniku.

"Pa ništa. Jednostavno, samo jedan dan odmora i ništa više. Više nema radosti ni veselja koje smo ranije imali jer ljudi nemaju novca. Sad imam platu oko 500 sadašnjih maraka, a nekad sam imao preko 1.000 maraka," kaže Kostić.

Nebojša Andrić, izvršni sekretar Regionalnog sindikalnog centra Bijeljina, 38 godina radio je u prosvjeti. Profesionalno je u Sindikatu od polovine 2009. godine i jedan je od agilnijih sindikalista u cijeloj BiH. Kaže da radnici na papiru imaju sva prava, ali ih skoro niko ne poštuje. Tvrdi da pasivnost radnika i sindikata, te korupcija kontrolnih organa, obezvrjeđuju svaki smisao Praznika rada.

Ne zna se ko šta radi

Nebojša Andrić

Nebojša Andrić

"Apsolutno se više ne zna ko šta radi. Niti se zna šta rade državni kontrolni organi niti se zna koja su prava poslodavca, šta može da uradi, jer ispade da poslodavac, jednostavno, može da radi šta hoće sa radnikom. Imam utisak, u mnogim slučajevima, da je ovo jedan vid robovlasničkog društva. Bukvalno, radnici su robovi. Znači, iz jednog humanog društva prešli smo u jedno katastrofalno, neljudsko, nehumano društvo."

U zemlji siromaštva i propale ekonomije, 50% radno sposobnih ljudi ne radi. Približan je i procenat onih koji žive na granici siromaštva. Sudbina radnika polako postaje sudbina većine građana. Smisao svemu, pa i Prazniku rada, ipak daje mladost, koja pjesmom, smijehom, nadom i ovoga Prvog maja uljepšava gradove i krajolike Bosne i Hercegovine.

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić