Prva sedmica finskog predsjedavanja EU-om

Nakon što je u ponedjeljak tradicionalno Europska komisija boravila u glavnom gradu zemlje koja predsjedava Unijom do kraja godine kako bi s finskom vladom utanačila prioritete za idućih šest mjeseci, ovoga tjedna finski premijer Matti Vanhanen predstavio je dnevni red Predsjedništva i pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strassbourgu.

Matti Vanhanen pojavio se pred europarlamentarcima u srijedu u plavoj kravati i tamnom odijelu, uredno počešljan, s naočalama i plavom kosom. Djelovao je simpatično, ali ne i spektakularno, slično je bilo i s njegovim govorom i prezentacijom gdje nije bilo velikih iznenađenja uz jedan izuzetak, a to je da se vrlo jasno zalaže za daljnje proširenje Europske unije, i to mnogo jasnije nego što se to moglo čuti u posljednje vrijeme. Vanhanen je naglasio kako ne drži da se apsorpcijske sposobnosti Unije trebaju postaviti kao novi kriterij kako je to predlagalo austrijsko Predsjedništvo na posljednjem lipanjskom sastanku na vrhu i time ostvarilo neuspjeh.

“Veselim se da asporpcijske spsobnosti nisu postale novi kritetrij za kandidatske zemlje. Novih riterija neće biti. Istodobno moraju se poštivati postojeći kriteriji. Polazim od toga da one države koje ispune uvjete da će te zemlje i pristupiti Uniji”, kaže finski premijer Vanhanen dodajući kako će se pristupni pregovori s Hrvatskom i Turskom nastaviti, ne osvrčući se niti jednom rječju na poteškoće između Turske i Cipra, premda bi upravo to pitanje ove jeseni moglo izazvati ozbiljne probleme.

Odnosi s Rusijom imat će posebno istaknuto mjesto tijekom finskog Predsjedništva, poručio je finski premijer i to ne samo u okviru pregovora o energetskoj politici.

“Odnosi s Rusijom ne smiju se ograničiti samo na područje energije, već nam je potreban temelj na kojem možemo dijeliti interese i vrijednosti a u taj proces moramo uključiti i građansko društvo, primjerice potrebno je da više studenata studira u Rusiji i obrnuto”.

Reakcije europskih zastupnika sve u svemu su pozitivne. No kada je riječ o odnosima s Rusijom, predsjednik Europske pučke stranke Hans Gert Pöttering primjetio je slijedeće:

“Rusiju trebamo kao stabilnog i za nadati se demokratskog partnera. Ali, moramo prestati s politikom zagrljaja i tapšanja po ramenima. Pristajemo na zajedničke interese i kada je u pitanje opskrba s energijom, ali moramo Rusiji kazati da se moraju poštivati ljudska prava. Prije nekoliko dana posjetio me odvjetnik industrijalca Hodorkovskog. Način na koji se tretira ovaj čovjek, a to je samo jedan primjer, je neprihvatljiv”.

Šef socijaldemokrata u Europskom parlamentu Martin Schulz naprije je čestitao talijanskim zastupnicima na polufinalnoj pobjedi protiv Njemačke na svjetskom prvenstvu u nogometu:

“Pred vama se nalazi tužan njemački predsjednik parlamentarne supine, ali i sretan predsjednik socijalista. Većina mojih talijanskih kolega danas nisu ovdje i to ćemo im ovoga puta oprostiti”, kaže Schulz koji u nastavku svojeg izlaganja iznosi svoju zabrinutost zbog sve većeg porasta radikalizacije u Europi.

“U međuvremenu u Europskoj uniji imamo vlade koje predvode desnoorijetirani populisti i pripadnici stranaka koje zastupaju rastistička stajališta, i to je strašno. Ovoga tjedna doživio sam debatu o razdoblju vladavine Franca u Španjolskoj, i tu se za riječ javio zastupnik čiji je sin potpredsjednik vlade u Poljskoj. I taj zastupnik je ovoga tjedna vladavinu Franca otvoreno branio”, upozorio je Schulz istodobno uputivši novom finskom predsjedniku Europskog vijeća Mattiju Vanhanenu poziv da i o tom problemu porazgovara sa svojim kolegama u Vijeću .

Alen Legović