1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Prudski sporazum pao na ispitu

Rasprava u Parlamentu Bosne i Hercegovine pokazala je da se političari u BiH ne mogu dogovoriti oko najznačajnijeg pitanja, ustavne reforme. Za analitičare je to potvrda da je dogovor iz Pruda bio samo politički manevar.

default

Predstavnici "prudske trojke"

Prije nekoliko mjeseci lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić je izjavio kako razumije zašto se Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) zalažu za promjene Ustava, ali da mu nije jasno zašto priču o ustavnim promjenama prihvata i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, jer "ustavnom reformom može izgubiti jedino Republika Srpska".

Zašto ustavne promjene prihvata Milorad Dodik?

Zašto ustavne promjene prihvata Milorad Dodik?

Bila je to reakcija na pokušaje "prudskih lidera" da približe stavove o ustavnoj reformi. Koliko je Dodikov SNSD spreman da se uhvati u koštac s neminovnim procesom ustavne reforme, pokazala je i jučerašnja rasprava u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Inicijativa SDA da se u Parlamentu pokrene proces ustavnih promjena, u skladu sa sporazumom "prudskih lidera" vraćena je Ustavnopravnoj komisiji, a SNSD je odustao od zahtjeva da državna Agencija za statistiku pripremi anketu građana o budućnosti Bosne i Hercegovine. Rasprava koja je prije toga vođena, ličila je na predratne polemike u Skupštini tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

Nedostajale su samo direktne prijetnje

Anketu koju je predložio SNSD, poslanik iz SDA Šefik Džaferović nazvao je "zakamufliranim referendumom". "I nikakvih pitanja, ni anketnih ni referendumskih neće biti, to da znate", rekao je Džaferović. Poslanik Milorad Živković iz SNSD-a kazao je da "ako se građani Bosne i Hercegovine ne smiju pitati šta žele od države onda ovo nije država već tamnica naroda".

Radovan Karadžić u vojnoj uniformi. Iza njega nekoliko pripadnika Vojske RS.

Prisjećanja na ' 92

Bilo je i onih koji su, poput Milice Marković iz SNSD-a, evocirali uspomene na 92. godinu. "Ja ću vas samo podsjetiti na početak 92. godine kada je političar iz vaše partije rekao da neće žrtvovati suverenost za mir, ali hoće žrtvovati mir za suverenost Bosne i Hercegovine", kazala je Markovićeva.

Tako je propao još jedan pokušaj da prudski sporazum prestane biti samo mrtvo slovo na papiru kada je riječ o ustavnoj reformi. Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da je sporazum iz Pruda bio samo politički manevar općeg okvira koji je trojici aktera omogućio potpuno različite interpretacije u dnevno-političke svrhe. "Prema tome, ako sada podvučemo crtu, Prudski sporazum nikada nije bio jedan ozbiljan dogovor iako je po sadržaju to mogao biti", tvrdi Prohić.

Na potezu je međunarodna zajednica

Promjena međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini nagovještava da je prudski sporazum bio posljednja šansa bosanskohercegovačkih lidera da se sami dogovore o budućoj ustavnoj strukturi države. "To potvrđuje rezolucija američkog kongresa, ali i promjena politike Evropske unije izražena u sve odlučnijim istupima visokog predstavnika Valentina Inzka", kaže u komentaru za Deutsche Welle psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić. "Prema psihološkom profilu, Inzko nije naročito odlučan diplomata", pojašnjava Prohić.

Visoki predstavnik Valetnin Incko

Valentin Incko je sve odlučniji.

"Ali, mi smo vidjeli da iz posljednjih nekoliko njegovih istupa iz svakog stava izbija odlučnost. Taj 'višak hrabrosti', ako se tako može nazvati, dolazi zbog nepodjeljene podrške koju ima za razliku od dvojice njegovih prethodnika koji nisu imali takav stav, takvu podršku međunarodne zajednice", kaže psiholog Ibrahim Prohić.

Šanse BiH bez reforme ustava su minimalne

Prohić tvrdi da ne treba potcjenjivati ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, naročito nakon rezolucije američkog Kongresa u kojoj se, između ostalog, navodi da trenutno ustavno uređenje ove zemlje nije ni efikasno ni racionalno, da su Bosni i Hercegovini potrebne efikasne institucije te da Vlada Sjedinjenih država treba imenovati Specijalnog izaslanika za Balkan koji bi u saradnji sa Evropskom unijom i političkim liderima osigurao reforme na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ibrahim Prohić za naš radio komentira brojna i oštra reagiranja na rezoluciju u Republici Srpskoj. "Mislim da će se ovoga puta stvari dešavati bitno drugačije, a ovo što iz Republike Srpske najavljuju kao mogući otpor, mislim da je to samo hrabrenje pred domaćom javnosti", kazao je Prohić.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik govori kako ustavne reforme neće ni biti ukoliko međunarodna zajednica bude posrednik u tom procesu. Analitičari tvrde da bez ustavne reforme Bosna i Hercegovina nema naročitih izgleda u procesu euratlantskih integracija. Politička situacija u ovoj zemlji i dalje bi ostala napeta što bi, uz nacionalističku i zapaljivu retoriku onemogućilo i predviđenu tranziciju OHR-a.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajic

Preporuka redakcije