1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Protokoli samo mrtvo slovo na papiru

BiH ima potpisane Protokole o saradnji sa zemljama regiona u vezi sa procesuiranjem počinilaca ratnih zločina. Međutim to je sve samo mrtvo slovo na papiru. Zašto?

default

Sastanak Tužiteljstava BiH i Srbije

Protokol o saradnji Tužilaštava Srbije i BiH predviđa da se Tužilaštvima ove dvije zemlje dostavljaju informacije i dokazi o postupcima za krivična djela ratnog zločina počinjenih na teritoriji tih zemalja čiji počinioci žive na teritoriji zemlje čiji su državljani. To bi u praksi značilo da recimo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije dostavi kolegama iz BiH sve potrebne informacije i nove dokaze, ukoliko ih ima, u predmetu Naser Orić i drugi. U tom slučaju pravosuđe BiH bi preuzelo slučaj i moglo bi se reći da Protokol funkcioniše.

Međutim praksa pokazuje drugačiju sliku na terenu a razlog za to je nepovjerenje u pravosuđe susjednih zemalja, s obzirom na to da se u pravosuđe ovih zemalja još u velikoj mjeri upliće politika. Stručnjak za bezbjednost iz Beograda Božidar Prelević kaže da mnogi protokoli i jesu napravljeni da bi se neko sa njima fotografisao a kasnije se ispostavi da nisu funkcionalni i da se traži nečija odgovornost za njihovo nesprovođenje.

Sukob profesije i politike

“I sa Crnom Gorom je bilo problema oko postupanja i isporučivanja i uvijek su se nalazile rupe u tim protokolima. Slučaj Orić je i za Srbiju i za BiH političko pitanje. Tamo gdje se političari pitaju struka bude potpuno inferiorna. S druge strane Tužilaštvo kada ima neke potpuno jasne dokaze da je neko nešto učinio oni moraju da pokrenu postupak. Dakle ovdje imate sukob profesije i politike”, kaže Prelević.

Niederlande Den Haag Muslim-Kommandeur von Srebrenica freigesprochen

Naser Orić

Tužilaštvo BiH se odmah po informaciji da je protiv Orića i drugih podignuta potjernica ogradilo od cijelog slučaja, navodeći da ona nema ništa sa tim. Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović ne slaže se sa konstatacijom da se Protokol ne sprovodi u praksi. On tvrdi da je saradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom kada je riječ o predmetima ratnih zločina na najvišem nivou:

“Ne znam kako će ići taj dio sa Interpolom u oba slučaja (Slučejvi Orić i Milovanović op.a.) ali znam da na osnovu Protokola sa Hrvatskom i Srbijom imamo dobru saradnju. Mislim da možemo tražiti i dobiti bilo koji predmet da se sudi pred našim sudovima. Isto tako mogu reći da imam puno povjerenje u pravosuđe Srbije i Hrvatske”.

Postavlja se pitanje zbog čega je onda Srbija raspisala interpolovu potjernicu za Naserom Orićem a Hrvatska za Manojlom Milovanovićem ukoliko Protokol funkcioniše? Na ovo pitanje ni Salihović nije imao konkretan odgovor rekavši da ti predmeti tek treba da se rješavaju.

Nema povjerenja

BiH i sa Hrvatskom ima identičan Protokol o saradnji kad su u pitanju ratni zločini. Dakle obje zemlje su saglasne da eventualne dokaze ustupe zemlji koja tereti neko lice za ratni zločin a koje je državljanin te zemlje. Da ni to ne funkcioniše pokazalo se u slučaju Manojla Milovanovića, bivšeg generala Vojske RS, za kojim je Interpol Hrvatske raspisao potjernicu. Analitičar iz Zagreba Davor Genero postavlja pitanja koliko su pravosuđa spremna da se suoče sa ovim slučajevima: ”Potpuno je izlišno prepuštati progon Manojla Milovanovića bilo pravosuđu Srbiji bilo pravosudnom procesu koji bi se odvijao unutar BiH. Zbog toga je potrebno u regiji osigurati ozbiljno univerzalno djelovanje načela vladavine prava i nakon toga dogovoriti eventualno međusobna izručivanja ili prepuštanje suđenja”.

Manojlo Milovanovic Screenshot Interpol Kriegsverbrechen NUR MIT BEZUG AUF DIE WEBSEITE VERWENDEN

Interpolova potjernica za Manojlom Milovanovićem

U slučaju Milovanović je problem što je potjernica raspisana 7. januara a BiH u ovom slučaju je imala rok od 30 dana, koji ističe u noći sa 06. na 07.02., da dostavi eventualne prigovore, na potjernicu, što se očigledno neće dogoditi. Zbog toga Milovanovića od hapšenja u nekoj od evropskih zemalja dijeli samo nekoliko časova, ukoliko pređe granicu, jer neulaganjem prigovora, potjernica automatski postaje “crvena”.

Za razliku od Milovanovića, državni vrh BiH je u slučaju Orić i drugi reagovao ekspresno, pa su za petak (07.02.) zakazane konsultacije svih predstavnika institucija u ovom procesu o tome kakav će odgovor Interpolu biti u slučaju Orić. Zbog čega to nije urađeno i u slučaju Milovanović niko ne želi da komentariše.

Ministarstvo pravde BiH nema nadležnost

Ministarstvo pravde BiH nema nikakvih nadležnosti u vezi potjernica za Milovanovićem ali ni Orićem, već je to u nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i drugih nadležnih policijskih agencija u BiH. To je potvrdio i zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj koji je rekao da se u slučaju Orić prvi put pominje mogućnost ulaganja protesta na potjernicu i da je to inicirano iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Bez obzira na nelogičnosti i konfuziju koja je stvorena nakon dvije potjernice i pitanja da li Protokol o saradnji funkcioniše, u Sarajevu bi se u petak (07.02.), kako je najavljeno trebao održati sastanak predstavnika Ministarstva pravde i bezbjednosti BiH, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela te Suda BiH, kako bi se zauzeo stav povodom interpolove potjernice u slučaju Orić i drugi, kao i da li će i na koji način odgovor biti upućen centrali Interpola kada je riječ o ovom slučaju.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić