1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Propusnica na putu u haos

Njemački listovi i u ponedjeljak (19.11.) pišu o presudi Apelacionog vijeća Haškog tribunala kojom su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni krivice za progon srpskog stanovništva 1995. godine.

Novine „Süddeutsche Zeitung“, pod naslovom „Propusnica na putu u haos“, pišu:

„Niko ne može predbaciti Haškom tribunalu nedostatak temeljitosti. Pune četiri godine je trajao proces protiv generala Ante Gotovine i zapovjednika Specijalne policije Mladena Markača. Uz hiljade stranica materijala rekonstruirana je operacija 'Oluja', kojom je hrvatska vojska u augustu 1995. iznova zauzela područja, koja su u svojim rukama držale srpske paravojne snage.

Haški tribunal je tada do u detalje provodio dokaze o tome kako su bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i njegovi oficiri planirali jednu od najvećih akcija etničkog protjerivanja nakon Drugog svjetskog rata; da bi nešto kasnije bombardirali četiri grada iako su srpske paravojne snage iz njih već prije toga u panici pobjegle; detalje o tome kako su hrvatski vojnici i policajci protjerivali srpske civile, pljačkali i ubijali. Pa ipak, trojica od ukupno pet sudija su u protekli petak (16.11.), na iznenađenje mnogih, oslobodili Gotovinu i Markača svih tačaka optužnice. Bio je to veliki šamar za sve one koji su vjerovali u to da bi Haški tribunal mogao dati doprinos u pronalsku istine, pravde ili čak i procesu pomirenja u zemljama bivše Jugoslavije. Posljedice ove presude su poražavajuće: kako u samoj Hrvatskoj tako i za tu zemlju. Mali je broj onih, i to ne samo tamo, koji su spremni da se suoče sa vlastitim zločinima, ne samo sa onim počinjenim za vrijeme fašističkog ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu, već i onim iz 1995. godine. To i ne čudi. Većina Nijemaca je tek decenijama nakon 8. maja 1945. počela da istražuje razmjere njemačke krivice, da je prepoznaje i akceptira. Na politički rasparčanom i ekonomski slabom Balkanu sve je manje vremena. Suočavanje sa prošlošću i pomirenje su neophodni kako bi se podržala međusobna saradnja, jer bez toga taj region ne može napredovati. Presuda sudaca Haškog tribunala doprinosi tome da se taj proces i dalje prolongira“, piše njemački list Südddeutsche Zeitung.

Ne samo nacionalisti

Natasa Kandic Menschenrechtsaktivistin Serbien

Natasa Kandić

Novine „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ pišu o tome da oslobađanje hrvatskih generala u Srbiji kritiziraju ne samo nacionalisti, nego i aktivisti za ljudska prava:

„U Beogradu se Haški tribunal prati s nepovjerenjem još od njegovog osnivanja. Posljednji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Vojislav Koštunica je 2002. u intervju za ovaj list jednom rečenicom iznio svu svoju ogorčenost zbog toga: srpski nacionalista je tada Haški tribunal nazvao ‚jednom vrstom simpozijuma na kojem se istorija Balkana opisuje na način koji je usmjeren protiv Srba i Srbije'. Koštunica sa takvim stavom predstavlja veliku većinu ljudi u Srbiji. Već godinama se u toj zemlji provodi isti ritual uvijek kada Haški tribunal izrekne neku od presuda. Ako je osuđeni Srbin, onda je presuda nepravedna ili u najmanju ruku prevelika. Ako je osuđen neko od Bošnjaka, Hrvata ili kosovskih Albanaca, onda je presuda preblaga, ili ako se radi o njihovom oslobađanju -onda je to skandal. Jedino srpska aktivistkinja za ljudska prava, poznata na cijelom Balkanu, Nataša Kandić odstupa od takvih uobičajenih tonova. Presuda sadrži činjenice, a ne mišljenja, kaže ona. Nataša Kandić već godinama podržava rad Tribunala bez obzira na to što joj se prijeti ubistvom, što ju se naziva ‚kurvom Zapada'. Njen 'Fond za humanitarno pravo' pomaže u otkrivanju ratnih zločina koje su u devedesetim počinili Srbi nad svojim susjedima. No, nakon izricanja oslobađajuće presude hrvatskom generalu Anti Gotovini, Nataša Kandić je kritizirala Haški tribunal. Prema njenim riječima, oslobađajuća presuda nije pravedna ni za žrtve, niti za počinitelje. Činjenica je da je hrvatsko područje u kojem su nekada većinski živjeli Srbi, 20 godina nakon završetka rata, i dalje gotovo nenastanjeno. ‚Činjenice pokazujuda su teški zločini počinjeni, a sa ovom presudom se sada stiče dojam, da tih zločina nikada nije bilo’. Nataša Kandić je dobila podršku njenog kolege iz Zagreba, Žarka Puhovskog, bivšeg predsjednika hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava, koji je rekao: da presuda pomaže onim u Zagrebu koji žele da konačno podvuku crtu u diskusijama o tome da li je u oslobađanju hrvatske teritorije od beogradske okupacije došlo do zločina nad srpskim civilima“, piše, pored ostalog, njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić