1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Promjene "Daytona" preduslov za put ka EU

Uz devetu godinu od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma gomilaju se mišljenja kako ovaj sporazum mora biti promijenjen kako bi se BiH omogućio put ka euroatlantskim integracionim procesima. Jedan od zagovarača promjena je profesor Bruce Hitchner, sa univerziteta u Bostonu.

Alija Izetbegović, američki državni sekretar Warren Christopher i Franjo Tudjman za vrijeme pregovora u Daytonu, decembra 1995.

Alija Izetbegović, američki državni sekretar Warren Christopher i Franjo Tudjman za vrijeme pregovora u Daytonu, decembra 1995.

Promjene Daytonskog mirovnog sporazuma mogle bi biti vise strukturalnog, a manje neomenklaturnog karaktera, kaze izmedju ostalog u exluzivnom razgovoru za Radio Deutshe Welle, profesor Sveucilista u Bostonu, R. Bruce Hitchner, koji je ujedno i predsjednik nevladine udruge Daytonski Projekt za mir, ( Dayton Peace Project). Ovaj americki politicki znastvenik, koji je savjetovao Clintonovu administraciju u doba kada su 1995 vodjeni mirovni pregovori u Daytonu, sada upucije na jednu vrstu prevazidjenosti tog dogovora; Dogovor je postao preuzak za sve socijalne, ekonomske i naravno politicke promjene na terenu, u BiH, narocito posljednjih nekoliko godina. Po Hitchneru, realnost je da bi taj, i takav Daytonski mirovni okvir, trebalo mjenjati, sto prije. I svakako -- prije njegove desete obljetnice, naredne 2005. godine. I kada je u pitanju manji BH entitet, RS, koji se posljednjih godina pojavljuje kao formalno najveci zagovornik Daytonskog sporazuma, iako su vlasti u Banjaluci kontinuirano pod paljbom kritika zbog selektivnog, a ne cjelosnog sprovodjenja Daytona, posebno kada je u pitanju (ne) suradnja sa Haskim tribunalom, prema rijecima profesora Hitchnera, cak i Banjaluci treba ocekivati otvorenost kao ovim promjenama. Jednostavno, vrijeme vise ne radi za Status Quo: "Republika Srpska se vec suglasila sa mnogim promjenama. Pored ostalog izvrsena je reforma obrambenog sistema. U Banjaluci su vec prihvatili i reforme poreznog sistema, i sve to", kaze izmedju ostalog Dr. Hitchner, "iz dubokog ubjedjenja, da se jedino uz cjelosno sprovodjenje reformi moze stici u Europu. Treba imati u vidu da se ovaj pozitivni trend nastavlja u pravcu prilagodjavanja cijele Bosne i njenom priblizavanju euro-atlanskim integracijama". Bruce Hitchner tvrdi da postoje najmanje dva razloga, "zasto se 'Dayton' treba mjenjati"? "Prvo, veliki dio implementacije dejtonskog procesa je vec kompletiran, kroz sve one brojne i vec nabrojane reforme, od 1995. na ovamo. Upravo to upucuje da se vec nalazimo u novoj fazi. I drugo, tesko je i pomisliti, da reforme koje u Bosni i Hercegovini tek predstoje, kako bi ova zemlja postala clanicom Europske unije, mogu uopce biti sprovedene u postojecem dejtonskom okviru". Nesumnjivo, profesor Hitchner sugerise da, o "europskom snu", nije dovoljno samo mastati, vec da za njegovo ostvarenje treba i poraditi, te da u tom kontekstu postaje jasno, kako se grubi dejtonski gabariti Bosne ne mogu uzidati u preciznu europsku gradjevinu, bez dodatnih popravki na ovom americkom projektu. "Jasno je da su svi u Bosni i Hercegovini, [i zagovornici i protvinici promjena "Daytona" - op. aut.], mnoge promjene vec prezivjeli. Sada te promjene treba samo formalizirati, u mjeri da one vode ka daljnjem ustupanju vecih ovlasti centralne vlade u Sarajevu, a sve u cilju da pregovori sa EU budu efikasni i moguci". Hitchner dodaje kako je dosta primjera o spremnosti oba entiteta da radi prijeme Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO Savez prihvate i niz novih promjena: "Cak i kad bi trebalo osnovati 84 nove vladine agencije, na to bi pristali u Sarajevu i u Banjaluci, samo kad je Europa u pitanju". Prema njegovom, kao i razmisljanju njegovih suradnika, koji o ovom tekucem politickom realitetu spremaju jedan veliki medjunarodni simpozij u Americi, vec narednog proljeca, -- te promjene Daytonskog sporazuma, uz konsensus sva tri narada i suocavanje sa neizbjeznom sigurnosnom i ekonomskom inicijativom u tom dijelu Zapadnog Balkana dolaze kao jedna vrsta izazovne regionalne inicijative. Dekan elitnog Tafts Univerziteta u Bostonu, na kome se izucava medjunarodno pravo i diplomatija, profesor R. Bruce Hitchner, jos kaze da u tom poslu -- valja ocekivati i podrsku nove, "stare", Bushove administracije. Ta podrska bi konacno dosla kao osvjezenje, poslije naizgled duge politicke apstinencije, pa i prepustanja inicijative europljanima u Bosni i Hercegovini, a kao rezultat preokupiranosti Washingtona drugim globalnim pitanjima. "U najboljem interesu vlade u Washingtonu je da posao u Bosni bude zavrsen. Ova, [Bushova - op. aut.], administracija ne bi smjela sebi dozvoliti da proces izgradjivanja bosanske nacije (drzave - op. aut.), koji je sa americkom administracijom i zapoceo, sada bez nje bude okoncan".