1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Promjena kursa u američkoj politici prema zaštiti klime

Američki predsjednik Obama se čini odlučnim u svojim nastojanjima: do 2030. godine bi emisija štetnih gasova iz američkih termoelektrana trebala biti smanjenja za trećinu. To bi moglo biti dobro, vjeruje Jens Thurau.

default

Barack Obama

Konačno! Barack Obama postaje aktivan. Ukoliko su tačni izvještaji medija onda SAD sada misle ozbiljno kada je riječ o zaštiti klime. Ne samo poluglasnim najavama ili govorima svog bivšeg zamjenika predsjednika Al Gora, već i sa stvarnim smanjenjem emisije plinova. Ukoliko to tako bude, onda bi čak i neutješne Konferencije o zaštiti klime UN-a ponovo mogle postati zaista uzbudljive. Jer one trenutno najčešće protiču ovako: Naučnici uvijek snažno upozoravaju na posljedice emisije izduvnih gasova, ali predstavnici oko 190 zemalja članica UN-a stoje pored njih sliježući ramenima. U Kopenhagenu je 2009. godine propao posljednji ozbiljan pokušaj donošenja novog ambicioznog sporazuma kojim bi se reagiralo na klimatske promjene.

Zaštita klime do sada je bila đavolja stvar

Zemlje članice EU morale su bespomoćno gledati kako se američki predsjednik sa Kinezima i Indijcima usaglašava oko mlakog teksta, bez obavezujućih ciljeva o smanjenju (emisije štetnih gasova - op. red.), bez vizija. Ime američkog predsjednika: Barack Obama. On sam bi to želio, tako se tumačilo, ali američki Kongres blokira svaki ambiciozniji cilj o zaštiti klime. Obami su, govorilo se, ruke svezane. I činjenica je da je to bilo tako godinama: Zaštita klime je u očima republikanaca, ali i brojnih demokrata bila đavolja stvar, a klimatske promjene izum eko-mafije. Zbog tajnog ubjeđivanja skeptika kada je riječ o klimi i izaslanika moćne naftne industrije i industrije uglja propadala je svaka inicijativa. Stari Sporazum o klimi, Protokol iz Kjota, SAD nikada nisu ratificirale iako su 1997. godine učestvovale u njegovom donošenju. Razlog je uvijek bio da za brojne američke političare jednostavno ne dolazi u obzir da se povinuju međunarodnim sporazumima.

DW-Mitarbeiter Jens Thurau

Jens Thurau

Od Kopenhagena su sve konferencije UN-a o klimi bile obilježene neuspjehom: Kinezi, Indijci i druge zemlje u ubrzanom industrijskom razvoju poput Brazila i Južnoafričke republike su doduše proglasile spremnost da odobre novi ugovor kao dodatak starom Protokolu iz Kjota. Ali samo ako i SAD konačno počnu provoditi djelotvornu zaštitu klime. Brojne zemlje su pri tome koristile američku agoniju kako bi skrenule pažnju sa vlastitog nedjelovanja. A Europljani, samoproglašeni predvodnici u očuvanju klime, su bezuspješno pokušavali posredovati u pregovorima. U konačnici su svi skupa iz čiste bespomoćnosti odredili novi datum: 2015. godine, u Parizu, biti će usvojen novi ugovor sa ciljevima smanjenja emisije štetnih gasova za sve zemlje, među njima i za SAD, Indiju i Kinu, i, i, i... U to su istinski htjeli vjerovati samo rijetki.

A zbog toga su također bili skeptični i brojni eksperti za pitanja klime kada je Obama u svom govoru na početku drugog mandata u januaru 2013. godine detaljno govorio o zaštiti klime. Također i onda kada je kratko nakon toga najavio sveobuhvatne korake. Ali sada se čini da je on ozbiljan.

Obama se odvažio na konflikt

Začkoljica u njegovoj inicijativi je naravno u tome da Obama želi zaobići Kongres. Ured za zaštitu okoline EPA bi smanjenje trebao provesti donošenjem uredbe. Ogroman konflikt sa republikancima i predstvanicima industrije je predsjedniku već sada zagarantiran. Ali sada se ponovo nešto dešava. Pa bilo to makar samo to da se tema klimatskih promjena ponovo pomjerila ka vrh u udarnim vijestima. Zapravo se o efektu staklene bašte govorilo samo još onda kada se uragani poput Sandya 2012. godine pobrinu za pustošenja - i kada Vijeće za zaštitu klime objavi alarmantne izvještaje.

Na posljednjoj Konferenciji o klimi u Varšavi, koja je privukla malo pažnje, eksperti su prišapnuli: Ukoliko dođe do neuspjeha konferencije u Parizu, koja se održava za dobru godinu i pol dana, onda je i međunarodna zaštita klime pod okriljem UN-a, koja je počela na svjetskom samitu u Riju 1992. godine, okončana. Od danas (02.06.) postoje znaci nade da do toga ne mora doći.