1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Promjena klime na pauzi?

Temperature ispod nule u zapadnoj Evropi u aprilu – kraj zime nije ni na vidiku. Istovremeno, čini da je usporen i globalni rast temperature. Da li je riječ o globalnom zahlađenju, a ne globalnom zagrijavanju?

Die auch Frühlings-Knotenblume genannten Märzenbecher blühen am 30.03.2013 im verschneiten Schlosspark des Kurortes Flechtingen (Landkreis Börde, Sachsen-Anhalt). Foto: Soeren Stache/dpa +++(c) dpa - Bildfunk+++

Symbolbild - Sommerzeit Winterwetter

Ed Hokins sa britanskog Univerziteta Riding, u razgovoru za Dojče vele kaže da je u posljednjoj deceniji zagrijavanje bilo neznatno. Ali, taj razvoj nije neočekivan. „Uvjereni smo da je emisija ugljen dioksida velikim dijelom bila odgovorna za zagrijavanje u posljednjih 150 godina. No, ne računamo s tim da će sada svaka godina biti toplija od prethodne.“

Britanski naučnik kaže da se u određenim vremenskim periodima dešavaju promjene u okeanu. Hokins pretpostavlja da je zagrijavanje posljednjih godina tokom prirodnog kružnog toka u dubini okeana apsorbovano, tako da ne može da se izmjeri na površini.

Kao drugi mogući razlog, Hokins navodi sve veće sagorijevanje uglja u zemljama kao što su Kina i Indija. Sitna prašina koja tako nastaje u atmosferi, mogla bi da hladi Zemlju, tako što ponovo reflektuje sunčevo zračenje nazad u svemir.

Oštre zime upotpunju priču o globalnom zagrijavanju

Peter Lemke sa Instituta za polarna i morska istraživanja „Alfred-Vegener“, upozorava da se za razvoj klime ne može uzeti prosječan period od pet godina, već period od tri decenije. Lemke naglašava da je temperatura u posljednjih 15 godina i te kako porasla. „2010. je, globalno gledano, bila najtoplija godina, 2005. je samo neznatno bila manje topla. Temperature su od 1978. znatno povećane.“

Prema različitim modelima, procjenjuje se da će temperatura u idućih sto godina porasti od 1,5 do šest stepeni. Novi izvještaj Svjetskog savjeta za klimu koji će biti objavljen 2014, neće moći da riješi problem velikog raspona tih procjena, kaže Lemke i dodaje da trenutno usporavanje zagrijavanja nikako nije razlog za ukidanje uzbune.

Kohlekraftwerk in China

Kina npr. za proizvodnju energije dosta koristi ugalj što u atmosferu izbacuje sitnu prašinu koja hladi Zemlju

Hladni periodi mogu se objasniti stabilnom zonom visokog pritiska iznad Skandinavije, kaže Lemke. Riječ je o meteorološkom, a ne klimatskom fenomenu. Globalno gledano, zima jeste bila toplija nego inače, naglašava Lemke. „Interesantno je da neke studije o klimi pokazuju da takva zona iznad Skandinavije može da nastane kada se prethodno tokom ljeta i jeseni znatno smanji ledena kora na Arktiku. To smanjenje leda zagrijava okean koji potom predaje najesen toplotu atmosferi i stara se za nastanak zone visokog pritiska koja je nešto stabilnija nego inače.“

Hladno proljeće ove godine čini se da potvrđuje tezu Vladimira Petukova sa Instituta za proučavanje posljedica promjena klime u Potsdamu. Taj naučnik je u studiji objavljenoj 2010. naveo: „Oštre zime ne protivrječe slici globalnog zagrijavanja, prije je upotpunjuju.“

Autorke: Irene Kvajle / Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić