1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Promjena beogradske strategije prema Kosovu

Kršenja ljudskih prava u Europi, kosovski izbori u prosincu, te stav Srbije i kosovskih Srba su neke od glavnih tema kojima se bavi današnji tisak na njemačkom jeziku. NZZ piše o dvosmislenoj poziciji Srba o izborima.

Izborna jedinica na sjeveru Kosova

Izborna jedinica na sjeveru Kosova - izbori u Srbiji 2008.

Neue Zürcher Zeitung (NZZ), kada piše o dvosmislenoj poziciji Srba, prije svega misli na pozivanje Beograda da se iziđe, odnosno ne iziđe na izbore. "Srbi na Kosovu se, doduše, ne pozivaju na bojkot izbora, ali se ne motiviraju ni na izlazak na izbore", piše NZZ i objašnjava:

Parlament u Prištini

Parlament u Prištini

"S jedne strane je u interesu Beograda da u Parlamentu Kosova, u kojem dominiraju Albanci, budu snažno zastupljeni i interesi srpske manjine. S druge strane bi poziv kosovskim Srbima da izađu na izbore mogao biti shvaćen kao neizravno priznavanje neovisnosti Kosova, a to se, naravno, želi izbjeći. Srbijanska vlada je u jednom brižno formuliranom priopćenju kazala da ne postoje pretpostavke za jedan apel kosovskim Srbima da iziđu na izbore. Upravo time se ne savjetuje izlazak na izbore, ali se srpska manjina ni ne poziva na bojkot. Predstavnici vlade usto naglašavaju da Srbima, koji izađu na izbore, ne prijete nikakve sankcije iz Beograda. Odustajanjem od poziva na bojkot izbora, Beograd signalizira i svoju dobru volju prije početka dijaloga s Prištinom", navodi NZZ.

Srbi na jugu žele imati udjela u političkom životu

"Ovom novom strategijom Beograda, srbijanska vlada se ujedno distancirala od one strategije iz 2007., kada su i nacionalistički šef

Koštunica i Tadić

Koštunica i Tadić pozivali na bojkot 2007.

vlade Koštunica, ali i predsjednik Tadić Srbe s pravom glasa na Kosovu pozvali na bojkot izbora, a Srbi koji su se usprotivili ovom nalogu, bili su pod velikim pritiskom Beograda."

NZZ o predstojećim izborima, međutim, piše da apeli Beograda ionako imaju različitu težinu u onim dijelovima Kosova gdje žive Srbi. "Dok na sjeveru, gdje dominiraju Srbi, gdje kosovska vlada praktično nema nikakvog utjecaja, rijetko tko da će ići glasovati, u južnim enklavama, gdje živi više od polovice od ukupno oko 120.000 kosovskih Srba, interes za političkom participacijom će vjerojatno biti puno veći," piše NZZ, podsjećajući ujedno da je od 120 zastupničkih mjesta, 20 njih rezervirano za pripadnike manjina na Kosovu.

U Europi "nestajali" ljudi osumnjičeni za terorizam

NZZ se u svome današnjem izdanju osvrće i na upozorenje organizacije Amnesty International o kršenju ljudskih prava u europskim zemljama u okviru mjera koje se poduzimaju u borbi protiv terorizma. Riječ je o tome da su nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. u Americi, u Europi jednostavno "nestajali" ljudi

Khaled al-Masri

Khaled al-Masri

osumnjičeni za terorizam. O tome je sada Amnesty International izdao novi izvještaj, u kojemu se navodi da u Njemačkoj, Italiji, Litvi, Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Švedskoj i Engleskoj, procesuiranje optuženih za terorizam ne ide kako treba.

"Dok je većina zemalja makar pokrenula bilo kakve istrage, Rumunjska do danas negira postojanje jednog tajnog logora za zatočenike na svome teritoriju, a o čijem postojanju su govorili američki pripadnici tajne službe. Pored toga, ni Makedonija nije pokrenula istragu u slučaju njemačkog državljanina Khaleda al Masrija, koji je odveden iz Makedonije u Afganistan, gdje je navodno mučen i zlostavljan", navodi NZZ. Ovaj list stoga prenosi zahtjev Amnesty Internationala europskim zemljama da konzekventnije iskoriste svoju državnopravnu tradiciju kako bi kaznile one koji su odgovorni za ova kršenja ljudskih prava.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić