1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Projekt EU o nastavi religije u školama

Nastava religije može biti važan instrument za integraciju u drštvu. Ali, na mnoga pitanja do sada nema pravog odgovora. Na primjer: Da li bi muslimani i hrišćani bolje pratili nastavu zajedno? Koliko je važan uticaj države na nastavu iz religije? EU to upravo sada želi razjasniti.

Religiozni simboli

Religiozni simboli

Po prvi puta EU sa 1,2 miliona eura finansijski podržava jedan veliki istraživački projekt o nastavi religije u školama. Univerzitet u Hamburgu koordinira aktivnosti za ukupno osam evropskih zemalja. Suštinsko pitanje istraživačkog projekta je: Kako može biti organizirana nastava iz religije, da bi se izbjegle predrasude prema drugim religijama? Tako je na primjer u Njemčkoj, predmet religija u školama veoma različito postavljen, ističe istraživač odgoja i koordinator projekta, Wolfram Weiße:

« Na jugu zemlje prije svega, ali i u većini saveznih zemalja imamo odvajanje po konfesijama ili po religijama. U nekim saveznim zemaljama, kao na primjer u Bremenu, ali i u Hamburgu, postoji mogućnost da učenici budu zajedno na časovima religije. Tako možemo različite svjetovne i religiozne pozicije imati sakupljene u jednom razredu i o njima diskutirati, a ne da nam to dolazi iz medija ili preko posjeta»

Pri tome je tzv» religiozna nastava za sve» upravo na raspolaganju u Hamburgu. Gradonačelnik Ole von Beust je za muslimansku djecu ponudio posebnu nastavu. Takodjer i Schleswig Holstein želi uvesti islamsku nastavu. Ali, Weiße upozorava, da nema na raspolaganju dovoljno kvalificiranih učitelja:

« Vjerujem da postoji veoma važan prioritet da se uopšte prvi puta pruža mogućnost na univerzitetima da se studira islamska teologija, mislimo takodjer jevrejska i budistička teologija. Pri tome se u oblasti izobrazbe nastavnika, ove religije stavljaju na isti nivo kao evangelička ili katolička teorija. Time se može postići dobra pedagoška kompetencija koja nam je potrebna u školama».

Zato je « nastava religije za sve» model koji naučnik Weiße favorizira. Nasuprot tome, odvojene nastave za pojedine religiozne zajednice manje djeluju u cilju integracije:

« Uzmimo na primjer islam. Kada turski učenici sjede zajedno sa zapadnoafričkima učenicima takodjer muslimanskog porijekla , tada se u odnosu na jezik ili nacionalnost ne može reći da se oni samo razumiju medjusobno u jednom uskom krugu, nego i da su i razlike velike. I drugi prigovor je da škola sa razdvojenom nastavom religije često odslikava i još više pojačava društveno razdvajanje»

Ne ponuditi uopšte časove religije, kao što je u Francuskoj, očito nije nikakvo rješenje. Nemiri u francuskim gradovima medju doseljenicima druge i treće generacije daju naslutiti da bi religija mogla doprinijeti integraciji. Ako se pogledaju privatne katoličke škole, one su veoma omiljene medju muslimanima, koji radije djecu prepuštaju drugačijim vjernicima nego državnim školama, gdje se djeci ne prenose niakave vrijednosti religije. Da li « laicizam à la France», striktno odvajanje države i religije ima smisla, tim pitanjem će se baviti francuski istraživači. Pored Francuske u projektu učestvuju Estonija, Rusija, Španija, Holandija, Norveška i Engleska. Rezultati istraživanja u tim zemljama trebaju se prikupiti narednih mjeseci, a potom objaviti. I ne samo u naučnim krugovima, kao što traži Brisel. Planirano je snimanje filma kao i izložba o djeci koja pohadjaju nastavu religije u Evropi:

« To su dva primjera koji pokazuju da se mi u našim rezultatima ne želimo samo profilirati na univerzitetima, nego da želimo rezultate predstaviti u javnosti. Oni mogu pomoći da se prevazidju barijere nastale kroz religiju i povećaju mogućnosti za jaču komunikaciju» ističe koordinator projekta Weiße.