1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Progonili su nas kao pse lutalice

Neue Zürcher Zeitung danas se osvrće na zločine počinjene nad Jevrejima u nekadašnjoj NDH. Hrvatski Jevrej Milo Zeev govori o brutalnosti ustaškog režima, samilosti "detektiva" i odnosu Jevreja prema partizanima.

default

Hitler i Musolini su vlast u NDH 1941 prebacili na ustaški režim i poglavnika Antu Pavelića.

U članku se kaže da je nacionalsocijalistička Njemačka u aprilu 1941 razorila Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovanu 1918. Na području od stotinu hiljada kvadratnih kilometara nastala je NDH, u čiji je sastav ušla i Bosna i Hercegovina. Sva vlast data je ustaškom režimu sa Antom Pavelićem na čelu. Nova država je brojala 6 i po miliona stanovnika, od toga, 3,3 miliona Hrvata, 2 miliona Srba, 800.000 Muslimana, 175.000 Nijemaca, 75.000 Mađara i 35 do 39.000 Jevreja, od kojih je 30.000 ubijeno. Agresivni nacionalizam po principu krvi i tla bio je usmjeren protiv svih koji nisu bili etnički čisti Hrvati. Režim se obračunavao i sa pristalicama komunizma, kapitalizma i liberalizima. Osnivanjem NDH na stotine hiljada ljudi je ubijeno na licu mjesta ili deportirano u logore i ubijeno. Samo je malom brojem ljudi uspjelo da prežive holokaust. Jedan od njih bio je hrvatski Jevrej Milo Zeev.

Rasni zakoni i ž uta traka

Milo Zeev opisuje tadašnju situaciju u Zagrebu i odnos prema Jevrejima. U intervjuu, datom listu Neue Zürcher Zeitung, on kaže da se kasnih 30-ih godina već mogao osjetiti pritisak na Jevreje, koji je došao sa antisemitskim akcijama u Njemačkoj. "Izbjegli Jevreji opisivali su poniženja i proganjanja koja su doživjeli u Njemačkoj. Kada su počeli stizati i Jevreji iz Austrije, strah se počeo širiti. Dolaskom Pavelića na vlast, u zagrebačkoj gimnaziji koju je pohađao Zeev smijenjen je direktor i nastavni kadar. Na njihova mjesta došli su ljudi, odani ustaškom režimu. U proljeće 1941. stupili su na snagu rasni zakoni, koji su se orjentirali na Nirnberške zakone. Jevreji su na grudima i na ruci morali nositi žutu traku sa slovom Ž, što je bila oznaka za riječ židov, da bi se iz daljine mogli prepoznati. Potom je svim Jevrejima poduzetnicima i fabrikantima oduzeta imovina i podijeljena ustaškim funkcionerima. Na radiju je svaki dan išla emisija, u kojoj se govorilo kakvu su patnju Jevreji pričinili Hrvatima.

"Radna obaveza"

O logorima se prvi put počelo govoriti u prvoj polovini 1941, u kontekstu odvođenja mladih na 'radnu obavezu'. Na početku nije bilo jasno, šta se pod tim podrazumijeva. Mene su roditelji na sreću poslali u Viroviticu kod bake i dede. I tamo su doduše jevrejski mladići pozvani na zdravstvenu kontrolu, ali okružni ljekar je za svakog od nas pronašao neku bolest, nakon čega više nismo bili uznemirivani. U međuvremenu su moje vršnjake, Jevreje iz Zagreba poslali u Jadovno podno Velebita da grade logor. Dva mjeseca kasnije saznali smo da su ubijeni". 86-godišnji Milo Zeev dodaje da je u ljeto 1941 počeo veliki talas hapšenja cijelih židovskih familija. "Tada su Jevreji počeli da se proganjaju i hapse po ulicama poput pasa lutalica". Na pitanje novinara lista Neue Zuercher Zeitung kako je stanovništvo reagovalo na akcije ustaškog režima, Milo Zeev je odgovorio: "Različito. Za žute trake sa oznakom Ž neki su tvrdili da to nije sramota za Jevreje već za Hrvate. Što se tiče logora, nije se znalo da se ljudi šalju u smrt. Jednom broju policajaca takozvanih detektiva, koji su bili policajci i u prethodnoj državi, bilo je žao Jevreja. Mnogi od njih su im omogućili bijeg. Ali sa ustašama to nije bilo moguće, oni su dolazili i odvosili ljude", prenosi Neue Zuercher Zeitung riječi hrvatskog Jevreja Zeeva.

O odnosu partizana prema Jevrejima

U kasno ljeto 1942 Milo Zeev je sa falsifikovanim papirima uspio pobjeći u italijansku okupacionu zonu, gdje se priključio partizanima, nastavlja Neue Zürcher Zeitung. "Ali i tamo je stalno neko imao nešto protiv Jevreja", kaže on i dodaje: "Prije svega je među oficirima bilo antisemita. Međutim za mene je odnos prema partizanima bio pragmatičan", pojašnjava Zeev i dodaje: "Nakon rata, ljudi u Zagrebu su se radovali što više nema ustaša, ali nije bilo jasno kakvu budućnost donosi život sa partizanima. Mi smo još četiri godine nakon rata ostali u Zagrebu a onda nam je postalo jasno da za nas nema života u socijalističkoj Jugoslaviji. Osjećali smo se i sa novim režimom nekako ugroženi. 1949 emigrirali smo u Izrael.

Đukanović obećao borbu protiv korupcije

Njemačka štampa danas se osvrće i na jučerašnji (15.12.2008) boravak crnogorskog premijera Mila Đukanovića u Parizu, gdje je predao zahtjev Crne Gore za članstvom u Evropskoj Uniji. Frankfurter Allgemeine Zeitung prenosi obećanje Đukanovića, dato francuskom predsjedatelju Evropskom Unijom Sarkoziju (Nicola Sarkozy) i komesaru za proširenje Renu (Oli Rehn), da će energično nastaviti provedbu političkih i ekonomskih reformi. Evropski partneri očekuju i naše uspjehe u borbi protiv korupcije, podvukao je Đukanović i dodao: "Mi smo svjesni da se nalazimo pred teškom fazom, ali smo isto tako spremni na saradnju sa našim evropskim partnerima. Ren je priznao da je Crna Gora napravila važne korake u pravcu evropskih integracija. Tokom naredne godine Komisija će objaviti šta misli o molbi Crne Gore, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.