1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Progon ratnih zločinaca

Saborski zastupnik HNS-a Miljenko Dorić pripremio je za Vijeće Europe izvještaj i preporuke o suradnji država u progonu ratnih zločina. Neki podaci do kojih je došao su porazni za EU, ali i najrazvijenije države svijeta.

Vijeće Evrope u Strassbourgu

Vijeće Evrope u Strassbourgu

Zastupnik Hrvatske narodne stranke (HNS-a) Miljenko Dorić pojasnio je da je tim izvještajem kao i preporukama želio podsjetiti članice Vijeća Europe na obveze što proizlaze iz UN-ove i konvencije Europske unije o nezastarjevanju ratnih zločina i svih ostalih pravnih akata, što reguliraju to područje. No, odmah je naveo i kako čak dvije trećine UN-ovih članica nije potpisalo tu konvenciju. Porazno je da ni jedna od najrazvijenijih država svijeta, okupljenih u grupi zemalja G7, također nije potpisala te dokumente.

Dorić je za svoj izvještaj istraživao i zašto se osumnjičene za ratne zločine ne izručuje Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, i pri tome je došao do podataka da je 2000-te godine bilo 30 osoba iz tih država na listi međunarodnih tjeralica. Teretilo ih se ne samo za ratne zločine, nego za sva kaznena djela, a u osam i pol godina taj se broj povećao na 186 ljudi. Razlog za to povećanje skriva se u činjenici, smatra Dorić, što mnoge države ne izručuju ljude sa liste traženih osoba jer su im često dale državljanstvo.

I li sudi ili izruči

Predsjednica Zastupničkog kluba HNS-a Vesna Pusić

Predsjednica Zastupničkog kluba HNS-a Vesna Pusić

Zbog pravnog nereda što vlada u tom segmentu došlo je i do slučaja hrvatskog branitelja Tihomira Purde, smatra Vesna Pusić i procjenjuje da je Ministarstvo pravosuđa bilo aktivnije, mnoge bi se zavrzlame s tjeralicama za osumnjičenicima za ratne zločine već odavno riješile. Slučaj Purda neće bitno utjecati na put Hrvatske u Uniju - kazala je Pusić - ali i upozorila da je to „jedna prepreka ili, svakako negativni poeni što se tiče hrvatskog ulaska u Europsku uniju jer pokazuje da u jednom od područja, koje pokriva poglavlje 23. - Pravosuđe i temeljna prava - zapravo nema reda.“

Dorić je preporučio da sve članice Vijeća Europe potpišu sve konvencije, ubrzaju postupak ekstradicije, ne daju osumnjičenicima za ratne zločine državljanstvo ili status izbjeglice, ali i da se ravnaju po načelu - ili sudi ili izruči.

Slučaj Purda

Tihomir Purda, kojeg Srbija sumnjiči za ratne zločine počinjene 1991.

Tihomir Purda, kojeg Srbija sumnjiči za ratne zločine počinjene 1991.

Slučaj Purda je pokazao da će se, ukoliko se ne uvede reda i jasno utvrdi što su čije obveze, problemi i sa osumnjičenima za ratne zločine kao i za ostali kriminal samo povećavati, a ne smanjivati. Jer, pojasnila je Pusić, slučaj Purda možda se mogao spriječiti ili barem odviti na drugačiji način da se Državno odvjetništvo (DORH) i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) čak osam godina nisu sastajali radi dogovora o postupanju po međunarodnim tjeralicama. No, problem nije ni samo u te dvije institucije, jer je DORH uredno odradio istragu i MUP je uredno raspisao tjeralicu za osumnjičenicima. Prepreka je nastala kod Ministarstva pravosuđa.

„U velikom broju slučajeva pojedinci su bili pritvoreni u trećim zemljama i čekali su izručenje, ali Ministarstvo pravosuđa nije napravilo ništa, odnosno nije poslalo dokumentaciju potrebnu za izručenje.“, kazao je Dorić. On smatra kako je bilo „aljkavosti sa naše strane, ali i Srbija nije korektno objavila popis osoba za kojima je raspisala tjeralice.“

Dorić je, inače, novinarima stavio na uvid i dokumente, iz kojih je vidljivo kako se u mnogo slučajeva godinama čekalo ili još uvijek čeka potez pravosudnih tijela.

I Njemačka čeka

Na novinarsko pitanje kako se postaviti u slučaju Perkovića i inih, koje traži Njemačka, Dorić je ponovio da „Hrvatska mora ili suditi ili izručiti sve koji su na tjeralicama“. A potom je priznao da mu je bilo izuzetno neugodno kada mu je, nakon predstavljanja svojih preporuka Vijeću Europe, bivša njemačka ministrica pravosuđa spočitnula da i Njemačka već godinama od Hrvatske „traži čovjeka koji je ukrao 22 milijuna eura, a koji je danas ugledni poduzetnik u Hrvatskoj“.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Senad Tanović