1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Proganjani i bez nade

Nakon sporazuma o nuklearnom programu, Zapad je ukinuo sankcije protiv Irana. Hoće li iranski proganjani kršćani ubuduće moći slobodno prakticirati svoje vjerske običaje? To je teško očekivati, predviđaju stručnjaci.

Na jučerašnjem sastanku iranskog predsjednika Hassana Rohanija s papom Franjom u Vatikanu sigurno se pričalo i o stanju ljudskih prava, i to posebice kršćanske manjine u Islamskoj Republici. Oko 98% Iranaca su muslimani. Nejasno je koliko ima kršćana: vlasti spominju brojku od 90.000. Katolička humanitarna organizacija Missio procjenjuje da ih je puno više. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Open Doors govori i o 500.000 Iranaca kršćanske vjeroispovijesti, među njima su protestanti, armensko-apostolski, asirijsko-kaldejski kršćani te, po katoličkim procjenama, i do 15.000 rimokatolika.

Njihov položaj Markus Rose, stručnjak za Iran iz Open doors-a, opisuje kao "vrlo dramatičan!" Po njegovim je riječima najteže je pripadnicima velike skupine onih muslimana koji su prešli na kršćanstvo. Njih se „ekstremno teško progoni“. Mnogi su, kaže, završili u zatvoru, muči ih se i prijeti im se smrću s prozirnim prigovorima. Armenske i asirijske zajednice doduše mogu održavati mise, ali pod strogim nadzorom policije i tajnih službi – ali ne na perzijskom. Zabranjena je u potpunosti i kršćanska literatura na farsiju. Cilj je sprječavanje misioniranja. „Tradicionalne se crkve doslovce guši“, kaže Rode za DW, „pogođenima ostaje jedino mogućnost da se povuku u podzemlje“. Mnogi se kršćani zato sastaju u malim „kućnim crkvama“, kako bi održavali misna slavlja.

Kvazi-pogubljenja na ulici

Iran Bildergalerie KW01 15

Iranski Kršćani na misi

Rode priča i o sudbini jednog iranskog kršćanina. U Teheranu se tog čovjeka „s ulice na silu uguralo u taksi“. I rekli su mu: „Sad ćeš se odreći svoje vjere. Vratit ćeš se na islam ili ćeš umrijeti!“ Stavili su mu pištolj na čelo i – okinuli. U oružju ipak nije bila kugla. Nakon „kvazi-pogubljenja na ulici“ tog su čovjeka strpali u jedan zatvor u Teheranu gdje su mu mučitelji gasili cigarete na njegovom tijelu. Rodbina ga je uspjela otkupiti, s puno novca. Danas on živi u Njemačkoj, u strahu od iranske tajne službe.

Rodeova svjedočanstva se poklapaju s riječima Matthiasa Vogta, islamologa i referenta za područje Bliskog istoka u organizaciji missio. On također posebno kritičnim smatra stanje konvertita. Muslimanima je zabranjeno preći na kršćansku vjeru pod prijetnjom zatvora ili čak smrtne kazne. Po iranskom tumačenju čak i konvertirani kršćani i dalje ostaju muslimani. Nijedan musliman ne smije kročiti u neku kršćanski crkvu. „Pritisak na crkve je i dalje visok“, kaže Vogt za DW. „Iran je totalitarna država“, citira internetska platforma katholisch.de Bertholda Pelstera, glasnogovornika humanitarne organizacije Crkva u nevolji, „zemlja nadzor, policijska zemlja, koja pokušava izolirati stanovništvo o svega što nije šijitska, islamska kultura.“

Bildergalerie Iran KW 51

Katedrala Vank u iranskom Isfahanu

Skepsa nakon sporazuma

Hoće li se atomski sporazum odraziti i na unutarnje-političko stanje? Ni Rode ni Voigt ne vjeruju u skoro poboljšanje stanja ljudskih prava. „Kroz zapadnjačke naočale to izgleda kao da se sad nudi povijesna prilika“, kaže Rode.„Iranu su sada važni gospodarski interesi. Treba mu oružje, zato je i sklopljen atomski dogovor s „velikom sotonom“, SAD-om. To nema nikakve veze s time da se u Iranu želi ugušiti kršćansku vjeru.“ Doduše nedavno su dva kršćanska pastora puštena iz zatvora. Ali već na Božić režim je uhitio nove kršćane. I Matthias Vogt iz organizacije missio je skeptičan.

Na Zapadu se na predsjednika Rohanija, koji je na svoje prvo putovanje Europom krenuo dvije godine nakon stupanja na dužnost, gleda kao na „nadu“ za budućnost. Nuklearnim sporazumom uspio je izvaditi svoju zemlju iz političke izolacije, vjeruju mnogi, te tako omogućio gospodarsko otvaranje. Sasvim je drugačijeg mišljenja iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi: "Rohani nema moć i autoritet“, zaključila je ova pravnica nedavno na konferenciji o Iranu u Aaachenu koju je organizirao missio. Moć je po njezinom mišljenju samo u rukama vrhovnih duhovnih vođa. Šarija je u Iranu, šijitskoj božjoj državi, iznad svakog zapadnog prava koje je ljudsko djelo. „Šokiran sam kako se Zapad sad odjednom utrkuje kako bi realizirao gospodarske projekte, umjesto da iskoristi vlastitu pregovaračku poziciju“, ljuti se Rode. „Nisam čuo da netko jasno i glasno kaže: Oslobodite sve kršćane!“

Preporuka redakcije