1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Proces „Brdo-Brijuni“ – Ima li volje za rješavanje problema?

Sarajevski samit u okviru procesa „Brdo-Brijuni“ prilika je za rješavanje brojnih regionalnih problema. Da li će ona biti iskorištena zavisi i od (ne)iskrenosti regionalnih lidera.

Sarajevo je u subotu i nedjelju (28. i 29. 5.) domaćin regionalnog samita šefova država koji se održava kroz proces „Brdo-Brijuni“. Ambicije regionalnih lidera su jačanje političkog dijaloga u regiji i saradnja sa Evropskom unijom (EU) uz podršku Hrvatske i Slovenije kao punopravnih članica EU. Sastanku bi, pored članova Predsjedništva BiH kao domaćina, trebali prisustvovati predsjednici Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova. Počasni gost ovogodišnjeg samita „Brdo-Brijuni“ je predsjednik Italije Sergio Mattarella.

Proces „Brdo“ započet je u januaru 2010. godine na sastanku tadašnjih premijera Slovenije i Hrvatske, Boruta Pahora i Jadranke Kosor. Cilj procesa bio je pružanje podrške sigurnosti i saradnji između zemalja bivše Jugoslavije i Albanije. S ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Evropske unije (EU) „Brdu“ su dodani i „Brijuni“, tako da je proces nastavljen po imenom „Brdo-Brijuni“.

Regionalni problemi su brojni

Zijad Bećirović

Zijad Bećirović

Predsjednici država regije na ovaj proces gledaju različito i, kako tvrde pojedini analitičari, uz ispoljavanje određenih sumnji u iskrenost svih učesnika. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES - International Institute for Middle-East and Balkan Studies) iz Ljubljane Zijad Bećirović podsjeća da Slovenija i Hrvatska, kao vodeće članice procesa, imaju drugačije poglede na brojna regionalna pitanja.

„Nedavni razvoj događaja oko arbitraža između Hrvatske i Slovenije slab je primjer drugim državama u regiji. Logika je jednostavna. Ako dvije zemlje koje su partneri u EU i saveznice u NATO-u imaju takve međusobne odnose, šta možemo očekivati od drugih zemalja u regiji? Ne smijemo zaboraviti činjenicu da Hrvatska, pored Slovenije, trenutno ima slabe odnose sa Srbijom kojoj uslovljava nastavak pregovora sa EU. Ni odnosi sa BiH nisu na zadovoljavajućem nivou. Situacija u BiH je najkompliciranija od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a u pitanju je i opstanak na vlasti Milorada Dodika. Događaji u Makedoniji, abolicija od strane predsjednika Gjorga Ivanova najviših predstavnika makedonskog režima, nezakonita prisluškivanja i svakodnevni masovni u ovoj državi pokazuju da je kredibilitet pojedinih sudionika u procesu Brdo-Brijuni krajnje upitan. Situacija u Crnoj Gori gdje je formirana prelazna vlada prilično je nestabilna. I na Kosovu imamo nestabilnu vlast i masovne proteste. U Hrvatskoj je na sceni reinkarnacija ideologija poraženih u Drugom svjetskom ratu, dok će Srbija uskoro morati da se i definitivno opredijeli za EU ili Rusiju. Teme su brojne i vidjet ćemo sa koliko će iskrenosti političari pristupiti rješavanju regionalnih pitanja“, kaže Bećirović za Deutsche Welle.

Ništa bez ekonomskog razvoja

U Sarajevu je istovremeno upriličen i Samit 100 biznis lidera jugoistočne Evrope. Pod motom „Dogovor za novo doba“ vodeći privrednici iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije razmatraju aspekte saradnje u regiji. „Svim zemljama regije potreban je snažan iskorak u ekonomskom razvoju kao bitnom preduslovu za stabilnost i mir na ovom području. Zabrinjava činjenica da većina zemalja ima niži BDP nego pred raspad bivše SFRJ. Bez ekonomskog napretka nikakvi susreti na predsjedničkom nivou, pa ni proces Brdo-Brijuni, neće puno značiti. Predsjednici u regiji imaju uglavnom protokolarnu ulogu. Bilo bi daleko primjerenije i korisnije da u ovom procesu sudjeluju premijeri i izvršna vlast, a da ih predsjednici simbolički podrže. Ovako, stiče se utisak da predsjednici preuzimaju određene obaveze za koje nemaju nadležnosti, što potom može dovesti i do nesuglasica na unutrašnjo-političkoj sceni“, ističe Bećirović.

Ograničeno kretanje vozila i pješaka u zonama održavanja samita, prije svega u blizini zgrada Predsjedništva

Ograničeno kretanje vozila i pješaka u zonama održavanja samita, prije svega u blizini zgrada Predsjedništva

Samit „Brdo-Brijuni“ je i veliki sigurnosni izazov za policijske agencije koje provode opsežne mjere kako bi ovaj događaj protekao bez problema. „U radu štaba s Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela u BiH, učestvuju i druge policijske agencije, Obavještajno-sigurnosna agencija, Služba za poslove s strancima i Oružane snage BiH. S obzirom da će se mjere i radnje osiguranja poduzimati po najvišem stepenu dolazit će do privremenog ograničenja kretanja vozila i pješaka u zonama održavanja samita, prije svega u blizini zgrada Predsjedništva i institucija BiH i drugih objekata u užem dijelu Sarajeva“,izjavio je za Dnevni Avaz direktor Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Misrad Vilić. Prema ocjenama nadležnih zvaničnika, uoči samita „Brdo-Brijuni“ nije bilo informacija koje bi ukazivale na moguće sigurnosne probleme.

Preporuka redakcije