1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Problemi uprkos priznanju od strane države

Makedonija je šarena zemlja u pravom smislu riječi. U ovoj maloj zemlji na jugu Balkana, stanovništvo se sastoji od 65 posto etničkih Makedonaca, a ostatak su različite manjine.

default

Na sve načine do zarade

Pored 500.000 albanaca, u Makedoniji još žive i Turci, Srbi, Bošnjaci i Vlasi. Romi su također sastavni dio makedonskog stanovništa. Na pijaci u Šutki pored Skoplja svaki dan je živo. Trgovci pokušavaju prodati raznu robu, od garderobe preko nakita pa do životnih namirnica. Stanovnici ovog dijela grada su Romi i ovo je jedno od najvećih romskih naselja u svijetu. « Pijaca je za mnoge jedini izvor zarade», kaže Redžep Redžep .

«Ovaj narod živi od mrvica koje mu ostavi vlada.U Šutki od 30.000 stanovnika, najviše stotinu je stalno zaposleno. To je još i optimistična procjena. Ostali žive od prodaje robe na romskoj pijaci. Vlada na to zatvara oči, što znači da od prodavača ne traži da plaćaju porez. Poruka je: ovdje možete obavljati svoje poslove ali od nas više ne možete tražiti».

Bajram Imerovski, koji je kao i Redžep boravio u Njemačkoj, priča svoju životnu priču.

«Makedonska vlada je sa saveznom zemljom Sjeverna Rajna Vestfalija potpisala sporazum prema kojem najmanje jedan član familije po povratku u Makedoniju dobija posao. Mi smo četveročlana porodica i najmanje jedno mora raditi kako bi zaradili novac za preživljavanje. Međutim, ni ja ni moja supruga nismo dobili posao. Zato smo na teretu socijalnog osiguranja u Makedoniji. Mjesečno dobijamo 1.700 Denara socijalne pomoći, što je otprilike 30 Eura».

Esma Redžepova je nešto kao zaštitni znak Roma u Makedoniji, koji čine 2,5 odsto od ukupnog broja stanovnika. Esma koja je van granica poznatija kao ambasadorka Roma, odavno ne živi u Šutki. Kuću je sagradila u drugom dijelu Skoplja.

«Makedonija je mnogo uradila za romsku polupaciju. Često putujem u druge zemlje i to mogu uporediti.Predstavnik sam u parlamentu Svjetske romske organizacije i tamo saznajem kako je u drugim zemljama. Znam da Romi u drugim zemljama imaju više poteškoća. Drugi Romi kažu da mi u Makedoniji možemo biti sretni jer imamo demokratiju. Stvarno, Romi ovdje imaju demokratiju».

Makedonija je jedina zemlja u kojoj su Romi Ustavom priznati. Sašo Klekovski iz makedonskog centra za međunarodnu saradnju navodi pozitivne ali i negativne primjere.

«Dobro je što Romi imaju svoju vlastitu upravu, imaju svog gradonačelnika, dva poslanika u parlamentu. Također postoje i dvije privatne romske televizije. U pojedinim oblastima su napravljeni pomaci, ali negdje ne. Primje je obrazovanje. U Šutki 15 procenata mladih nije zavrilo školu, a i kod ostatka nije ništa bolje. Procentualno gledano, 0,3 posto romske djece mogu studirati. Sa ovakvim statistikama, životni uslovi unutar romske zajednice se ne mogu poboljšati».

Poboljšanje obrazovnog standarda Roma je mamutski zadatak koji će se odugovlačiti godinama ili decenijama. Za 14-to godišnjeg sina Bajrama Imerovskog koji na pijaci u Šutki prodaje polovnu obuću, to će biti prekasno. Nakon osam godina školovanje je prekinuo.

« Naravno da bih rado dalje pohađao školu, ali u školu dalje ne mogu ići iz egzistencijalnih razloga».

Umjesto toga, sada će ocu pomagati u popravci cipela, koje će kasnije ponovo prodati na pijaci u Šutki.

  • Datum 20.05.2007
  • Autor Esther Broders i Goran Čutanoski
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/Afpu
  • Datum 20.05.2007
  • Autor Esther Broders i Goran Čutanoski
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/Afpu