1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Problemi u "tampon-državi"

Situacija u Makedoniji i smrti bivšeg evropskog administratora za Mostar, Hansa Koschnicka, neke su od tema kojim se bavi štampa sa njemačkog govornog područja.

„Već više od nedjelju dana, hiljade ljudi u Skoplju protestuje tražeći ostavku makedonskog šefa države Đorđa Ivanova i odlaganje prijevremenih parlamentarnih izbora“, piše list „Süddeutsche Zeitung“: „Pored protesta protivnika vlade, očekuju se i dosad najvećih demonstracija njenih simpatizera. Mala balkanska država se od izbora 2014. nalazi u političkoj krizi. Tada je konzervativna stranka VMRO-DPMNE pobijedila, a opoziciona SDSM je tvrdila da su izbori lažirani i bojkotovala je rad parlamenta. Prošle godine, kriza se produbila, kada je SDSM opružila šefa vlade Nikolu Gruevskog da je prisluškivala 20.000 ljudi, među njima i političare i novinare. Početkom ove godine, Gruevski je podnio ostavku, ali i dalje važi kao uticajan. Prema mišljenju eksperata, on bi trebalo da profitira od amnestije koju je Ivanov najavio prije nedjelju dana.“

Pogledajte video

Austrijski dnevnik „Krone“ prenosi da protesti u Makedoniji neke podsjećaju na „ustanak na Majdanu, kada je otjerano omraženo – s pravom – ukrajinsko rukovodstvo, ali je i zemlja skliznula u građanski rat koji traje i danas. Taj scenario nije isključen ni u Makedoniji, pri čemu bi u sukob svakako bile uvučene i druge balkanske zemlje. Prije svega Albanija, jer 25 odsto stanovnika Makedonije čine Albanci koji se već dugo osjećaju kao građani druge klase“.

„Makedonija je sa svojih dva miliona stanovnika sa jedne strane tampon-država, čija izvršna vlast štiti granicu sa Grčkom od navale izbjeglica, s druge strane je bezbijednosni rizik za čitavu EU. Najnovije demonstracije je izazvao nečuveni potez predsjednika države Đorđa Ivanova koji je proglasio amnestiju za sve osumnjičene političare i biznismene umiješane u afere sa korupcijom i prisluškivanjem.“

Njemački list „Handelsblat“ piše da je „prošlogodišnjim sporazumom za Evropskom unijom predviđeno rasvjetljavanje afere i održavanje prijevremenih izbora. Ali, to se ne sprovodi u djelo. Za petak su predviđeni novi razgovori između predstavnika opozicije i vlade uz posredovanje Evropske unije – oni treba da budu održani u Beču. Makedonija, koja takođe želi članstvo u EU, ima ključnu ulogu u izbjegličkoj krizi. Ona je, kao i druge zemlje na Balkanskoj ruti, zatvorila svoju granicu i tako spriječila prolazak izbjeglica na putu ka Njemačkoj i drugim zemljama sjeverne Evrope.“

Umro graditelj mostova među ljudima

„Hans Koschnick je 1994. godine preuzeo svoju najtežu posredničku ulogu: Evropski administrator za razrušeni bosansko-hercegovački grad Mostar“, piše „Tagesspiegel“ i dodaje: „Koschnick je uspješno obnovio škole i elektro-mrežu, međutim, nije mogao pomiriti zavađene Bošnjake i Hrvate. 1996. godine je prekinuo svoju misiju jer nakon atentata nije osjećao dovoljno podrške od strane EU“.

Hans Koschnick sa Alijom Izetbegovićem, Franjom Tuđmanom i Klausom Kinkelom. Iza njih je srušeni Stari most.

Hans Koschnick sa Alijom Izetbegovićem, Franjom Tuđmanom i Klausom Kinkelom u Mostaru

List „Südkurier“ je povodom smrti Hansa Koschnicka u svom internet izdanju objavio nekoliko članaka koje je objavio ovaj list za vrijeme njegove službe u Mostaru. „Südkurier“ piše da je EU 1995. godine poslala Koschnicka u Mostar kako bi za pegovarački sto doveo ratne protivnike. „Na ulicama tog grada tada je bijesnio užasni rat između Hrvata, Srba i Bošnjaka. Mirotvorac iz Bremena se toga nije plašio. Evropa se brani na Balkanu, rekao je tada Koschnick reporteru Südkuriera u kancelariji smještenoj u hotelu „Ero“. Koschnick se nije plašio detonacija koje su se čule u daljini, niti dva pokušaja atentata. Koschnick je ostao nepokolebljiv. „Ko popusti pred nasiljem, moraće uvijek popuštati“, rekao je Koschnick“, prenosi „Südkurier“.

Suđenje za zločine u Serdarima

„Nachrichten.at“ je objavio tekst u kojem navodi da je pred sudom u Linzu svjedočila svjedokinja masakra u BiH. „20 muslimana se u septembru 1992. godine udružilo u jednu paravojnu formaciju koja je uništila srpsko selo Serdari u Kotor Varoši. Tom prilikom je ubijeno sedam muškaraca, sedam žena i dvoje djece. „Osumnjičeni Bošnjak (koji danas ima austrijsko državljanstvo op. a.), kojem je danas 48 godina, sumnjiči se za ubistvo 16 osoba. Motiv za ubistvo je osveta za ratne zločine koje su nad muslimanima predhodno izvršili Srbi. Optuženik negira navode iz optužnice. Pred sudom je veliki izazov utvrđivanja istine. Pred sudom se pojavila svjedokinja koja je vidjela optuženu osobu. „On je na ogradu postavio pušku i rekao da dođem do njega“, prisjeća se danas 69-godišnjakinja. Kada je on to odbio uraditi, drugi naoružani muškarac je povikao: „Ubij ga ako neće doći. Ovo je sveti rat“. Još nije poznato kada će biti izrečena presuda“.

Preporuka redakcije