1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Problem Njemačka, a ne Grčka?

Američki mediji se posljednjih sedmica interesuju za europske teme više nego obično. Primjetan je kritički ton na račun Njemačke i kreditora, mada ima i drugačijih mišljenja.

"Da li Merkelova pretvara Grčku u državu-pariju?", pita provokativno magazin Newsweek. Televizijska mreža CNBC prognozira: "Njemačka će biti gubitnik, a ne Grčka". U prilog toj pretpostavci ide i stav nobelovca Jozefa Štiglica koji kaže da je "problem Njemačka, a ne Grčka". Kritike na račun Berlina su u Sjedinjenim Državama sve glasnije od kako se posljednjih nedjelja kriza zaoštrila. Ugledni Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal) donosi naslov "Njemačka moć dijeli Europu" i citira lidera španske ljevice Pabla Iglesiasa koji kaže: "Ne želimo biti njemačka kolonija".

Pol Krugman

Pol Krugman poredi Angelu Merkel i šefove evropskih država i vlada sa srednjevjekovnim medicinarima, koji dopuštaju pacijentu - Grčkoj - da iskrvari

Uticajni kolumnista Njujork Pol Krugman u jednom od komentara posebno je dramatičan: "Zaustavite krvarenje"! On poredi Angelu Merkel i šefove evropskih država i vlada sa srednjevjekovnim medicinarima, koji dopuštaju pacijentu - Grčkoj - da iskrvari. Umjesto ozdravljenja to donosi nove bolesti. Slični tonovi čuju se i sa Vol Strita. Blog posvećen finansijama i berzi Zero Hedž povezuje današnju politiku Angele Merkel sa Versajskim ugovorima. Merkelovoj je, kako je navedeno u blogu, prije svega stalo do njemačke hegemonije.

Drugačija mišljenja

Da li se to u američkim medijima bude recidivi prošlosti u odnosu na Njemačku? Da li je Angela Merkel njihov žrtveni jarac, a Grčka tek nevino jagnje? Jacob Kirkegaard, vašingtonski ekonomski stručnjak i dobar poznavalac evropskih prilika, ne vjeruje da je cijela medijska scena SAD uperena protiv Njemačke. "Ljevičarski komentatori poput Štiglica i Krugmana zastupaju, doduše, antinjemački stav", kaže Kirkegard za DW. Dodaje pak da je rasprava o Grčkoj zapravo shvaćena i kao unutrašnja američka borba - jer oba ljevičara se i u Americi zalažu za jačanje kupovne moći i domaće potrošnje.

Postoje i dijametralno suprotna gledišta koja oštro kritikuju Atinu, poput onog Čarsla Krauthamera, kolumniste Vašington posta, koji je rado viđen gost u studiju konzervativnog Foks njuza. On oštri jezik kritikujući Grčku i oslanja se na poznate slike i skulpture Grčke mitologije kada kaže: "Grčka pije sa sise Njemaca". Za njega su grčki političari nevaspitani dječaci koji imaju tatinu kreditnu karticu i neprestano dižu novac, koji onda troše samo na zabavu umjesto da investiraju u budućnost.

Jakob Kirkegard

Jakob Kirkegard: U Vašingtonu se osjeća "određena nervoza" jer Merkelova i Evropljani godinama nisu uspjeli zauzdati grčku krizu

Sam Vašington post je odmjereniji i navodi da je Njemačka "djelimično odgovorna" za Grčku krizu. No, u uvodnom članku koji potpisuje urednički kolegijum, stoji i ovo: "Njemačka s pravom može tvrditi da je zbog Grčke na sebe preuzela znatne finansijske rizike". Osim toga, Berlin je u pravu kada poručuje da grčkoj privredi trebaju reforme orijentisane ka privrednom rastu.

Njemačka psiha

Mnogi američki mediji naglašavaju da Angela Merkel ima vodeću ulogu u Evropi, no da to i nije baš neka sreća za nju. S jedne strane, kancelarka mora održavati evropski projekat u životu, a s druge, svojoj partiji i biračima ne može lako prodati potrebu da se dalje pomaže Grčkoj. Američka štampa često navodi i ankete prema kojima tek desetak posto Njemaca podržava nastavak finansijske pomoći Grčkoj. Takav stav Vašington post svojim čitaocima pojašnjava njemačkom sklonošću da se dogovoreno i poštuje. U Njemačkoj su krivica i dugovi gotovo ista riječ (Schuld i Schulden), pa je grčki minus na računu u njemačkoj psihi težak prestup, objašnjava list.

Njujork tajms ističe da su upravo na pitanjima oprosta finansijskih dugova Njemci zaboravili važan dio vlastite istorije. Taj ugledni dnevnik donosi fotografiju iz 1953. godine na kojoj njemačka delegacija pod vodstvom Hermana Jozefa Absa u Londonu potpisuje otpis njemačkih dugova. Ispod slike je komentar: "Glavni zajmodavac - koji od Grka traži da plate za troškarenje u prošlosti - tada je sam profitirao od blagosti povjerilaca". Jednim potezom olovke su tada njemački dugovi prepolovljeni, piše Njujork tajms, a među velikodušnim kreditorima bila je i Grčka.

Obamin interes

Predsjednik Barak Obama je o Grčkoj nedavno telefonski razgovarao sa kancelarkom Merkel. U zvaničnim saopštenjima se Obama ipak uzdržava od bilo kakvih kritika. Jasnije za javnost govori njegov ministar finansija Džek Lev koji se založio za djelimičan otpis grčkih dugova. Uostalom, Obaminoj administraciji je najvažnije da Grčka ostane dio evrozone i da time ne bude ugroženo njeno članstvo u EU, posebno u NATO-u. Bijela kuća jednim okom prati zainteresovanost Rusije za suprotni scenario.

Njemačka delegacija sa Hermanom Jozefom Absom na čelu (u sredini) u Londonu, prilikom potpisivanja Sporazuma o otpisu dugova 27. februara 1953. godine

Njemačka delegacija sa Hermanom Jozefom Absom na čelu (u sredini) u Londonu, prilikom potpisivanja Sporazuma o otpisu dugova 27. februara 1953. godine

Ekonomski stručnjak Kirkegard prenosi da se u Vašingtonu osjeća "određena iritacija" činjenicom da Merkelova i ostali Evropljani godinama nisu uspjeli zauzdati grčku krizu. Dok Obama, ipak načelno, pozdravlja vodeću ulogu Njemačke, u Vašingtonu postoji i druga frakcija, kaže Kirkegard. "Neki u SAD su nezadovoljni dominantnom ulogom Njemaca u Evropi jer bi više voljeli da Europa bude slaba i razjedinjena". No, Kirkegaard dodaje da se radi o marginalnom i zastarjelom stavu koji nema previše uticaja na političku i privrednu elitu Amerike.