1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Problem nestalih rješavaće se u Bruxellesu

Bez obzira na ishod tužbe za genocid protiv Srbije, Hrvatska i Europska unija će inzistirati na tome da Beograd otvori svoje arhive kako bi se pronašli hrvatski građani nestali i ubijeni u Domovinskom ratu.

Dva desetljeća nakon završetka Domovinskog rata, Hrvatska traga za više od 1.600 nestalih građana. Njihove priče još nisu dobile zadnju stranicu, a njihove obitelji strahuju da nikada neće saznati istinu. Preostalu nadu polažu u pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom. Tijekom njih bi se mogla saznati istina o onima koji možda žive negdje na područjima država nastalih raspadom SFRJ, no puno je vjerojatnije da su ubijeni i da će potraga završiti identifikacijom njihovih posmrtnih ostataka. Pregovori će, prema najavama političara, biti dugi i iscrpljujući. Ne treba isključiti ni pogoršanje odnose Hrvatske i Srbije, no cilj je jasan – budućnost sa što manje otvorenih rana i zdraviji odnosi dviju zemalja.

Vermisste Personen aus den Balkan Kriegen werden gesucht Treffen in Mostar 29.08.2014

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, (tadašnji) hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović prošloga ljeta su potpisali Mostarsku deklaraciju i obvezali se da će podržati potragu za nestalima u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije

Pravo na pijetet - jedno od temeljnih prava

Kako je za Deutsche Welle objasnio profesor kaznenog prava s zagrebačkog Pravnog fakulteta Davor Derenčinović, od Srbije se ne očekuje ništa drugo doli da ispuni svoje obveze, pogotovo kada se radi o povratku posmrtnih ostataka nestalih hrvatskih građana. Zbog toga čak postoje i međudržavni sporazumi. "Pravo na pijetet je jedno od temeljnih prava, a obitelji nestalih imaju pravo znati gdje se nalaze ti posmrtni ostaci. Taj je problem apostrofiran i u tužbi za genocid koju je Hrvatska podignula protiv Srbije. Jedan dio tih osoba je nestao na području Srbije i ono što znamo iz medija je da postoji osnovana sumnja u neke čelnike tadašnje JNA, a za osnivanje logora koji su egzistirali na srbijanskom teritoriju. U njima su bili zatočeni hrvatski državljani kojima se nakon toga gubi svaki trag. I Srbija ima obavezu pokrenuti postupke protiv njih kako bi se otkrila sudbina nestalih te kako bi se utvrdila odgovornost tih čelnika JNA za zločine počinjene u Hrvatskoj, ali i u Srbiji", objašnjava naš sugovornik.

Pri tome naglašava da će sve države koje su povezane s ovim problemom i u budućnosti biti opterećene hipotekom prošlosti, ako ga ne riješe na odgovarajući način. "Nemam iluziju da će svi slučajevi biti riješeni. Značajan dio ih je riješen. Oko 80 posto osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije je pronađeno ili su pronađeni njihovi ostaci. Ali ovih preostalih 20 posto se jako sporo rješava."

Kroatien Gedenkfriedhof Vukovar

Većina vukovarskih žrtava našla je svoje posljednje počivalište, no još uvijek ima i onih čija sudbina nije razjašnjena

Srbija samo mora ispuniti preuzete obveze

Može li se onda problem riješiti u Bruxellesu tijekom pristupnih pregovora? Ako je pitati Derenčinovića, može. No ne putem unilateralnog pritiska kako bi se ostvario taj interes. "Mora se inzistirati na onome što je i Hrvatska na svojem putu morala ostvariti, a to je poštivanje načela vladavine prava, međunarodnih pravnih instrumenata i europske pravne stečevine. Ne treba zaboraviti da postoje i konvencije o nestalim osobama. I Ženevske konvencije stipuliraju obvezu država prema zatočenima i nestalima. Mislim da bi Hrvatska na tome trebala inzistirati", kaže profesor kaznenog prava.

Davor Ivo Stier, kroatischer Abgeordnete im EU-Parlament

Davor Ivo Stier

Sličnog je stajališta i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) koji misli da pitanje 1.600 nestalih hrvatskih građana treba staviti u okvire Sporazuma o normalizaciji odnosa kojega je Srbija s Hrvatskom potpisala još 1996. godine. "To je važeći bilateralni ugovor i pravna obveza. Na putu prema EU-u kandidat mora pokazati političku volju i sposobnost da ispuni svoje obveze. Inače zajednica temeljena na vladavini prava ne bi mogla funkcionirati." Dodaje kako je problem nestalih ujedno i humanitarni problem koji prelazi pitanje odnosa Srbije i Hrvatske. "To je jednostavno vrijednosni sustav na kojemu temeljimo i želimo temeljiti europski projekt koji je i jedan mirovni projekt. Zemlja koja se želi pridružiti EU-u, bez obzira na naše bilateralne odnose, mora prihvatiti temeljne vrijednosti Europe."

Hrvatska nije Slovenija

Na najave vladajućih političara kako Hrvatska ne bi smjela biti poput Slovenije u hrvatskim pregovorima, oba naša sugovornika kažu da je to točno. "Slovenija je vodila sasvim drugu politiku. Ona je blokirala Hrvatsku, ne na temelju europskih vrijednosti, već protiv njih. To je bila ucjena da se jedan bilateralni spor riješi u korist Slovenije, iako je ona priznavala da nema previše zakonskih temelja za to, ali je koristila svoju političku poziciju. Mi ne trebamo ići tim putem. Mi ništa tuđe ne tražimo i ne stvaramo nikakve nove obveze izvan pregovaračkog okvira. Kada EU traži od Srbije da poštuje sporazume, traži od nje da se ponaša kao pravna država", kaže Stier uz napomenu da su otvaranje srbijanskih arhiva kako bi se riješila pitanja nestalih zatražili i eurozastupnici koji nisu iz Hrvatske te da je iz toga jasno da ova situacija nije usporediva sa hrvatsko-slovenskim odnosima tijekom hrvatskog pristupanja.

Odgovorne su institucije, ali i Haški sud

Obitelji žrtava ponavljaju kako je ključ rješenja u Beogradu, a da pomoći moraju i građani srpske nacionalisti koji znaju što se je događalo s nestalima tijekom rata. "Ta obveza nije samo moralne, već i pravne naravi. Međutim, ne bih sav teret odgovornosti za neprijavljivanje prebacio na pojedince, bez obzira na njihovu nacionalnost. Sjećanja na ratne strahote koje su se dogodile prilikom agresije na Hrvatsku su još uvijek svježa. Među ljudima postoji strah. Nažalost, još uvijek dijalog nije na potrebnoj razini. Odgovornost za to je na institucijama, one moraju pokrenuti dijalog da ta mrena straha padne. Bez toga će se teško doći do pravih podataka, uz svu najbolju volju komisija i državnih tijela. Svima treba biti jasno, ako se radi o užim društvenim zajednicama, dugoročan zajednički život neće biti moguć dok se hipoteka prošlosti ne riješi, a u tome svatko mora preuzeti svoju odgovornost“, tvrdi profesor koji misli da se Hrvatska treba ugledati na druge države koje su slična pitanja riješila na manje-više zadovoljavajući način.

Vojislav Seselj Belgrad 12.11. 2014

Šešeljev povratak iz Den Haaga

No tu je i odgovornost Haškoga suda koji, prema našem sugovorniku, nije ispunio svoju zadaću postizanja trajnog mira, utvrđivanja istine, kažnjavanja počinitelja teških kaznenih djela protiv međunarodnog prava. "To se nije dogodilo je jer je Haški sud vrlo malo investirao u ono što zovemo outreach ili doseg. Koliko je uloženo u to da zemljama bivše Jugoslavije pošalje poruku zbog koje je osnovan i da mjerljivo nastoji utvrditi koji su bili efekti tamo provedenih suđenja? S druge strane je svojim kontradiktornim odlukama doveo u pitanje svrhu ostvarivanja međunarodne pravednosti. Puštanje Vojislava Šešelja, koji javno vrijeđa pijetet žrtava, je dokaz u prilog toj tezi“, misli profesor Derenčinović.

Odustajanje nije moguće

Obitelji nestalih, pak, ne trebaju brinuti da će država odustati od traganja. "To je njezina pozitivna obveza i po međunarodnim ugovorima. Ona ne smije dići ruke i mora biti ustrajna da svim zakonitim metodama utvrdi gdje se nestale osobe nalaze", objašnjava profesor podcrtavajući i važnost medija koji, u interesu javnosti, ne smiju dati odstupnicu bilo kojoj državnoj vlasti koja bi hipotetski mogla reći da je se to ne tiče: "To je nedopustivo s aspekta međunarodnog prava, općeg morala i javnog interesa."

Europarlamentarac Davor Ivo Stier također ne vidi mogućnost odustajanja: "Smatram da bi, ako bi Hrvatska izgubila samopoštovanje i zaboravila na žrtve Domovinskog rata, to bilo kolektivno samoubojstvo naroda." Stier ne može zamisliti takav razvoj događaja. "Stoljećima smo željeli samostalnu državu i sada kada ju imamo, moramo se ponašati kao država. Zaboraviti na nestale bi bilo ukidanje dijela naše državnosti“, zaključuje u razgovoru za DW.

Preporuka redakcije