1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Proširenje EU-a se usporava

30. april 2009

Proširenje je, u poslednjih pet godina, donijelo uglavnom pozitive promjene i Uniji i novim članicama. Proces će biti nastavljen s Hrvatskom do 2011. godine, dok će zemlje Zapadnog Balkana morati pričekati.

https://p.dw.com/p/HhDU
Proširenje EU-a prije pet godina se posvuda slavilo. danas je euforija prošla, ali pozitivni pomaci su ipak ostvareni
Proširenje EU-a prije pet godina se posvuda slavilo. danas je euforija prošla, ali pozitivni pomaci su ipak ostvareniFoto: AP

Pet godina poslije proširenja EU-a na deset novih članica, i oko dvije godine poslije prijema Bugarske i Rumunije, evropski zvaničnici ocijenjuju da je taj proces donio, prije svega, veću stabilnost i bezbijednost samoj Uniji, kao i političke, ekonomske i društvene reforme za oko 500 miliona građana iz zemalja novih članica.

Bilo je i izvjesnih problema, pogotovo oko nerealnih ekonomskih očekivanja ili neusaglašenih unutrašnje-političkih pitanja unutar novih članica, ali proširenje je, prema riječima Majkla Emersona iz Centra za proučavanje evropske politike iz Brisela, bilo uspješno: „Dobro je što se nisu obistinila neka očekivanja da će zajednica 27 zemalja biti neodrživa i nefunkcionalna u pogledu usaglašenosti politika. I pored toga raste zabrinutost u pogledu novog koraka evropskog proširenja na Balkan. Problem je tim veći što unutar Evropske unije postoji neriješeno pitanje Lisabonskog sporazuma.“

Za integraciju Balkana su potrebne godine

S Evropom su u mnogim zemljama istočne i jugoistočne Evrope povezivane ugodne fantazije. Stvarnost je malo manje idilična (na slici: Evropa u kupaćem kostimu na mostu u Budimpešti, 1. maj 2004.)
S Evropom su u mnogim zemljama istočne i jugoistočne Evrope povezivane ugodne fantazije. Stvarnost je malo manje idilična (na slici: Evropa u kupaćem kostimu na mostu u Budimpešti, 1. maj 2004.)Foto: AP

U Uniji se očekuje da će vjerovatno Hrvatska biti njena nova članica 2011-te. Možda u paketu sa Islandom, koji bi zbog finansijskog kraha zemlje, mogao po ubrzanom postupku da bude primljen i tako spašen kolapsa. Emerson se slaže sa procjenama oko hrvatskog prijema, ali kad su u pitanju zemlje zapadnog Balkana, tu ne želi da daje nikakve vremenske odrednice po pitanju integracija.

Jedno je sigurno - zemlje zapadnog Balkana očekuje isti posao i godine do priključenja: „Svakako će Hrvatska nastaviti sa svojim priključenjem, a postojeći spor sa Slovenijom će biti riješen. Poslije toga smatram da će doći do usporavanja procesa integracija, jer će Unija morati da prvo reši neke svoje probleme. Zemlje koje žele da budu članice moraće da modernizuju svoje političke i ekonomske sisteme, a Unija će morati da se pozabavi svojim institucionalnim sistemom koji će morati da prilagodi povećanju broja članica.”

Proširenje je, sve ukupno gledano, do sada bilo uspješno. Vidljiv je napredak i u posljednjim primljenim zemljama, Rumuniji i Bugarskoj. Taj napredak očekuje i Balkan, ali i Tursku i moguće i Ukrajinu kada se jednom nađu u zajednici evropskih zemalja. Međutim do tada će proći neke godine, zaključuje Emerson.

Autor: Marina Maksimović

Odg. ur.: Z. Arbutina