1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Priznanje Čeha Nijemcu i antifašisti Knorru

Kako je jedan Nijemac iz sudetske oblasti u Čehoslovačkoj doživio priznanje vlade u Pragu, koja mu odaje priznanje kao anti-fašisti i pripadnika otpora protiv nacizma.

Dan sudetskih Nijemaca u Augsburgu-mnogi su bili antifašisti i lojalni pokretu otpora

Dan sudetskih Nijemaca u Augsburgu-mnogi su bili antifašisti i lojalni pokretu otpora

Prije nekoliko godina to je u Češkoj bilo nezamislivo:nekoliko dana prije parlamentarnih izbora češki premiojer Jiri Paroubek je oformio istorijsku komisiju, koja treba ustvrditi sudbinu njemačkih Čeha,koji su pružali otpor , ustvarui sudetasakih Nijemaca koji su ustali protiv nacista. Jedan od rijetkih preživjelih, koji je i danas u životu jeste Lorenz Knor,tada funkcioner Socijalističke omladine.On se tada izjasnio kao „Čehoslovak koji govri njemački jezik“. Danas kaže:“Nemojte me nazivati sudetski Nijemac“. U Pragu ga je posjetio Peter Hornung.

„Nijemci i Česi su se tada dobro razumijevali. U Pragu nije bilo problema.Ali, u graničnom području bilo je drugačije.Ali, niko nije pominjao sudetske Nijemce“.

Lorenz Knorr nije bio „sudetski Nijemac“. On potiče iz područja koje se nazivalo Sudetenland.Ali, on odbija kazati-Sudetendojč“-Sudetski Nijemac. Zašto pitamo:

„Jer je to nacistički pojam.U našim skolskim knjigama i u našim svjedočanstvima je uvijek stajalo-Nijemac u Čehoslovačkoj Republici ili Čehoslovak čiji je materinji jezik njemački.Pojam“sudetski Nijemac“ pojavio se tek 1936 i Gebels je bio taj koji ga je lansirao i isturao“.

85-godišnji Knor je u Prag stigao na poziv češke vlade. Prvi put nakon 61-dne godine primljen je kao oficijelno kao pripadnik otpora, koji je kao i drugi regrutovan iz njemačkog naroda u cijeloj Čehoslovačkoj. U svemu tome još nije kazana poslednja riječ kaže češki premijer Jiri Paroubek:

Što se tiče naše vlastite pozicije iz vremena njemačke okupacije, ostali smo dužnici.Naprimjer,kada je riječ o mnogim Nijemcima koji su bili pripadnici Anti-nacističkog pokrerta,kako ovdje u našoj zemlji,tako i inostranstvu.Tužno je zaista, da se s njima na kraju Drugog svjetskog rata postupalo kao sa neprijateljima.Vlada je stoga odlučila pokrenuti istorijsku dokomentaciju,kako bi istražila njihovu sudbinu.Time želimo postići moralnu satisfakciju za hiljade pripadnika ove nacionalne manjine u tadašnjoj Čehoslovačkoj“.

Praški Institut za istoriju ima upravoi zadatak da istraži sudbinu Nijemaca pripadnika pokreta otpora u Češkoj.

To je politički gest dobre volje prema Nijemcima koji su Čehoslovačkoj u Drugom svjetskom ratu bili vjerni do poslednjeg momenta,dodaje Paroubek.

Još u augustu prošle godine češka iom se vlada zvanično izvinila:

„Ja sam rodjen i odrastao u Chebu/Egeru, kaže Knor danas.Bio sam predsjednik socijalističke omladine i glasnogovrnik Dječijeg Parlemnta crvenih sokola.Razumljivo je da sam bio i predsjednik socijalističke mladeži koja je vodila ilegali pokret. Od nas 150, 33-jica su se zaklela da će do poslednjeg časa svog života izginuti za svoje opredjeljenje i jedan za drugog i grob poći“.

Knorr je sudjelovao u sabotažama protiv nacista, minirao je kolosjeke njemačkih okupatora, krijumčario propagandni materijal, da bi 1938. bio uhapšen i 1942.poslan po kazni,

u Romelove jedinice u Africi. Preživio je rat, ali je teško povrijedjen prilikom jedne eksplozije mine.

Danas se ovaj Nijemac koji živi u Frankfurtu, naziva antifašistom i ponosan je kada ga nazivaju“pripadnik anti-nacističkog pokreta otpora“. Zahvalan je posebno, svojim bivšim zemljacima Česima, da su ga se sjetili i ukazali mu priznanje, premda ovaj projekat dolazi kasno:

„Danas ima 85 godina i bio sam najmladji medju antifašistima. Ovaj je Projekat došao u zadnji čas pošto još ima onih koji mogu posvjedočiti o tome o tome šta se sve dešavalo u Nijemcima naseljenim u Sudetskoj oblasti do 1938. tadašnje Čehoslovačke, a šta i kako poslije toga“-kaže Lorenz Knorr.

Peter Hornung