1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Privremeni radnici nose njemačku privredu

Njemačka je u 2010. godini dostigla najveću stopu zaposlenosti. Državni Zavod za statistiku zabilježio je prošlogodišnji prosjek od 40,37 miliona zaposlenih. Tome doprinosi upošljavanje najamnih i sezonskih radnika.

default

Smanjenje nezaposlenosti biti će nastavljeno i u 2011. godini

Njemačka privreda u vremenima besparice održana je, prije svega, zahvaljujući rastu građevinskih investicija i neumornom konzumu građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela da zadrži broj nezaposlenih ispod četiri miliona, i time omogućila da građani i dalje, bez dubljeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u kasama njemačkih trgovina. Tek što se njemačka počela oporavljati od krize početkom prošle godine, već krajem avgusta mogla se pohvaliti sa najvećim privrednim rastom u posljednjih 20 godina. Bila je to i sjajna prilika za ministra privrede Rajnera Briderlea (Rainer Brüderle) iz Stranke liberala, da pohvali sam sebe.

”Njemačka je za vrijeme naše koalicije sa demohrišćanima postala privredni uzor. To vam je privredni bum kao iz slikovnice!” Privreda se razvija ”preko leđa” privremenih radnika

Zadovoljstvo ministra Briderlea u Njemačkoj ne dijele baš svi. Privredni uspon je, doduše, nepobitna činjenica, koja rezultira i većim zapošljavanjem radno sposobnih. A upravu tu se i skriva stvarni problem. Predsjednik njemačkog Saveza sindikata Mihael Zomer (Michael Sommer) objašnjava:

”Ono što mi pratimo sa najvećom kritikom je to što nakon krize broj novozaposlenih raste zahvaljujući skoro samo najamnim radnicima koji imaju nesigurne i krajnje loše uslove rada.”

Symbolbild Arbeitsmarkt Deutschland

Privreda uglavnom profitira od sezonskih radnika

Sindikat se posljednjih godina zalaže za uvođenje minimalca za sve radnike, a prije svega za privremene radnike koji u Njemačkoj zarađuju i do 50% manje u odnosu na svoje stalno zaposlene kolege. U Njemačkoj je trenutno zaposleno skoro milion privremenih radnika. Ministrov stranački kolega i predsjedavajući frakcije liberala u pokrajini Baden Wirtmeberg (Baden-Württemberg) Hans Ulrih Rilke (Hans-Ulrich Rülke) komentariše:

“To, svakako, nije neki pozitivan pomak i naravno da bi i nama više odgovaralo zapošljavanje radnika kojima će biti uplaćivani svi zakonom utvrđeni socijalni doprinosi. Medutim, privremeni rad će i u budućnosti imati važnu ulogu zbog fleksibilnosti tržišta rada.”

Cijenu rada će još više oboriti sezonci iz Istočne Evrope

Loše uslove privremenih radnika u Njemačkoj i njihove ionako već lošije plaćene poslove moglo bi uskoro da ugrozi i najmanje 100.000 državljana novih clanica Evropske unije iz Istočne Evrope (Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Slovačka, Češka, Sovenija, Mađarska), koji od 15. maja imaju pravo na rad u Njemačkoj, ali po tarifi svoje matične zemlje iz koje dolaze. Njihova satnica u Poljskoj ili Češkoj, na primjer, nije veća od četiri evra, i zato neće biti veća ni u Njemačkoj. Istovremeno, njemacko tržište rada preplivaće i sezonski radnici, jeftina radna snaga iz Hrvatske, Rumunije i Bugarske, koji od 1. januara ove godine imaju pravo na šestomjesečni rad u njemačkom ugostiteljstvu, poljoprivredi i šumarstvu.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Zorica Ilić