1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Privredni magazin

Privredni magazin ovog četvrtka nas je odveo u Brisej, u jednu ufabriku alata za obradu drveta, na smetljište u Nikaragvu.

default

Radom za bolje sutra

Govorili smo o desetoj godišnjici udruženja aviokompanija «Star Alliance», o jeftinijim tarifama za mobilne telefone u «Roaminggu»,a prenijeli smo i dvije reportaže. Jednu iz fabrike za proizvodbnju alata za obradu drveta u Unterscheidheimu i reportažu o jedanaesto godišnjem Ramonu iz Nikaragve koji izvor zarade za preživljavanje traži na smetljištu.

Deset godina «Star Alliance»

Höhenruder mit Logo von United Airlines und Lufthansa, den Luftfahrgesellschaften die zusammen in der Star Alliance verbündet sind

Biti neovisan koliko je moguće i sarađivati koliko je potrebno – ovaj moto vrijedi i danas deset godina nakon prvog leta udruženja Star Alliance ciji je uspjeh neupitan. Na samom početku skeptičari su ovom udruženju aviokompanija davali najviše dvije godine ili su cijelu pricu odbacivali kao marketinški trik. Medutim u meduvremenu ovo udruženje kojem pripada 20 aviokompanija slavi desetu godinu postojanja i djeluje širom svijeta. Dnevno nudi 16.000 letova sa 855 destinacija u 155 zemalja.

Potaknuti ekplozijom rasta cijena kerozina aviokompanije su u proteklih nekoliko godina poduzele velike napore za smanjenje potrošnje goriva a time i smanjenje kolicine CO2. Pa ipak, vecina gradana smatra da zrakoplovne kompanije cine premalo za zaštitu okoliša, glasi rezultat jedne ankete. To je tocno, potvrduje šef Lufthanse Wolfgang Meierhuber:

“Kada dnevno iznad njemacke potrošimo goriva samo na cekanje za slijetanje u kolicini kao 11 letova za New York ili kada letimo za Peking i potrošimo sedam tona goriva više zbog toga što ne letimo direktno nego u cik-cak smjeru i kada u Europi još uvijek nemamo sustav “single sky”, tada zaista cinimo premalo za okoliš. No kada kaže mi, tada ne mislim na aviokompanije vec kombinaciju vlada koja stavlja na raspolaganje infrastrukturu, aviokompanije i proizvodace”.

Šef austrijske zrakoplovne kompanije AUA Alfred Gensch nadopunjava:

“Medu stanovništvom poruka je vec stigla dok se u politici ovo koristi u populisticke svrhe”.

Cisti okoliš treba profitabilne aviokompanije koje mogu ulagati, kaže Meierhuber. Lufthansa je na primjer narucila sto zrakoplova koji troše samo još tri litre po putniku na 100 kilometara. Osim toga prijeko potrebna je infrastruktura kao što je “single european sky”, dakle zajednicki europski zracni prostor. Oko tog pitanja puno se prica, ali malo toga poduzima. Europska unija ne smije više odugovlaciti sa zajednickim zracnim prostorom, zahtjeva šef Lufthanse Meierhuber.

“To je najveci doprinos za okoliš koji bi mogao smanjiti štetne plinove za oko 10-12%, ako se to ne dogodi i samo nastavlja s povecanjem poreza tada ne mislim da se zaista misli ozbiljno”.Stoga Meierhuber porucuje politici:

“Ako se stice dojam da su problem aviokompanije tada je takav dojam pogrešan, jer tu je 80% domace zadace riješeno”.

Kljucno pitanje koje Maierhuber postavlja glasi je li mobilnost štetna ili korisna za okoliš. On je uvjeren da zracni promet koristi okolišu, a to se može i znanstveno dokazati, jer zrakoplovne linije nude najpovoljniju povezanost koja najmanje šteti okolišu i to kroz najkonkuretnije ponudace na svijetu. Kod ekološke blance postavlja se pitanje:

“Je li jeftinije da teretni avion sa cvijecem i rajcicama leti za šest sati prema Europi ili zagrijavati staklenike u Nizozemskoj, tu se može povuci bilanca nakon svakog leta.

Šef udruženja Star Alliance Jan Albrecht namjerava ubuduce bolje prodati ekološke prednosti:

“To je tema gdje smo bili vrlo otvoreni, ali i tihi. Medutim, potrebno je naglasiti što smo sve napravili i gdje se sve angažiramo”.

Albrecht od politike traži poštenu usporebu posljedica pojedinih transportnih sredstava na okoliš. Kao udruženje 21 aviokompanije Star Alliance želi pojacati svoj pritisak na Europsku uniju kako bi što hitnije uvela jedinstveni zracni prostor.

Star Alliance kojoj pripadaju osim Lufthanse, United, Thai i Air Canada i još 17 drugih imaju najvecu konkurenciju u udruženju Oneworld koja je okupljena oko British Airwaysa te udruženja Skayteam kojeg vode Air France/KLM. No Star Alliance je bilo prvo udruženje i dalje je vodece u svijetu, a posjeduje i jasniju organizacijsku strukturu. Tako na primjer Star Alliance Service je posebna mala kompanija koja se brine za koordinaciju unutar udruženja. Mala ekipa ovog poduzeca radi efikasno kao poduzece srednje velicine i diplomatski kao kod UN-a, na primjer na podrucju marketinga, rezervacija putem kompjutora ili oko koordinacije plana letova.U iducih nekoliko mjeseci Star Alliance odlazi na najvažnije tržište buducnosti. Air China i Shanghai Airlines namjeravaju pristupiti udruženju, kao i Turkish Airways.

Jeftinije telefoniranje u Roaminggu?

Frau mit Handy am Strand

Razgovori vođeni preko mobilnog telefona, ukoliko ste u inostranstvu, višestruko su skuplji nego u zemlji iz koje dolazite. Dobra vijest sada dolazi iz Brisela: Tačno kada počnu ljetni raspusti telefonski razgovori vođeni putem mobilnog telefona u nekoj drugoj zemlji EU, trebali bi biti znatno jeftiniji. Do sada je minut razgovora koštao i do 3 Eura. Od sredine Jula ove godine, minutu razgovora će onaj koji zove plaćati 49 Centi, dok će primalac poziva po minuti plaćati 24 Centa. Uu sve to svakako treba dodati u Poreze na dodatnu vrijednost. Ovakvo pravilo je zakasnilo, smatraju evropski uredi za zaštitu potrošača. Levi Nietvelt iz Evropskog ureda za zaštitu potrošača kaže:

“ U poređenju sa troškovima, nove tarife su i dalje visoke. Roming distributera košta od 10 do 14 Centi, a potrošač i dalje mora duplo više plaćati”. Konačnu riječ o sve će dati poslanici u Evropskom parlamentu.

Život na smetljištu

Arme Kinder oft auch kranke Kinder p178

Siromaštvo je razlog što mnogi izvor zarade za preživljavanje traže na smetljištima. Jedan od primjera je Nikaragva gdje na deponiji smeća u Managui, dnevno i po nekoliko stotina ljudi traži nešto, što bi kasnije mogli prodati I na taj način zaraditi komad hljeba. Michael Castritius nam donosi priču o jedanestogodišnjem Ramonosu.

Ljudi, oni mlađi i stariji, rovare po onome što je već upotrijebio milionski grad. Među njima je i jedanaesto godišnji Ramon, u kratkim hlačama i poderanoj majici.

„Prodajem plastiku, Aluminijum, stare kablove. Ne idem u školu. Radije gledam gdje mogu raditi. Danas sam tamo pronašao nešto što ću pojesti. Vidite ovaj ovdje stari kabal za vodu, njega recimo mogu prodati“.

Ramon je mali dječak iza velikog broja: svaki četvrti Nikaragvanac je neuhranjen, a tri četvrtine ih je siromašno. 800.000 djece, kao i Ramon, ne ide u školu.

Dok se kroz brda smrdljivog smeća kreće kamion koji ga vozi, djeca koriste svaku njegovu stanku kako bi prije nego što istrese svoj tovar, uzeli nešto što bi kasnije mogli prodati. Među djecom su i Rejnaldo i Luis, koji žive u neposrednoj blizini smetlišta. Njihovu 23-godišnju majku Dženifer de los Angeles Gonsalez, uopšte ne interesuje koji političari su na čelu zemlju.

„ Kada je neko gore, odmah zaboravi siromašne. U predizbornoj kampani obećavaju kule i gradove,a nakon toga samo grade autoputeve. Mi ostajemo ovdje na ovom smetljištu, djeca su bolesna, nemamo novca za izgradnju zdravstvene ustanove”.

Na smetlištu u Managui, izvor zarade za preživljavanje traži po nekoliko stotina ljudi. Ramon priča svoju životnu priču.

“Tražimo svi zajedno. Ovdje radim od svoje osme godine. Ovdje radimo cijelo vrijeme i tako sarađujemo novac. Postoje javne kuhinje koje nam daju hranu. Tu dobijamo, rižu, grah i meso”.

Da li jedanaesto godišnji Ramon ima snove kada je riječ o budućnosti? Samo kratkoročno, on sanja onako kako i živi: od danas do sutra

  • Datum 18.05.2007
  • Autor Uredio i vodio: Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AfKF
  • Datum 18.05.2007
  • Autor Uredio i vodio: Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AfKF