1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Privredna rubrika-12.07.2007

U ovom izdanju privredne rubrike, govorili smo o falsifikovanju novca, Bugarima koji sve manje imaju želje za odlaskom u inostranstvom kao i privrednoj i socijalnoj situaciji u Zimbabveu.

default

Euro falsifikovaniji u odnosu na staru njemačku marku

Dobro otvori oči i izoštri čula – to je preporuka Njemačke banke kako prepoznati falsifikovanog novca. Naprimjer, može se raspoznati zapis Centralne banke da se u pozadinskom svjetlu vide različite nijanse holograma ako se novčanica okreće. U Njemačkoj banci 40 ljudi radi samo na prepoznavanju novih trendova i taktika falsifikatora. Kao svjetska valuta, euro je, naravno, interesantan falsifikatorima. Dvostruko više ga se krivotvori nego što je to bio slučaj sa dobrom starom njemačkom markom. (Brigitte Scholtes)

500 Euro Schein, Euro

Između januara i juna otkriveno je i iz prometa izvučeno 265.000 lažnih evro novčanica. To je upravo onoliko koliko je pronađeno u drugoj polovini 2006 godine. U odnosu na 11 milijardi pravih evra koliko se nalazi u opticaju, to i nije puno. 97 odsto svih falsifikata otkrije se u području u kojem evro važi kao zvanična novčanica.

U Njemačkoj je policija još pažljivija: Sa 19.664 lažnih novčanica, Njemačka ih ima 7 procenata manje nego u prethodnom polugodištu. To je već peti put zaredom da broj lažnih novčanica u Njemačkoj opada, saopštava Njemačka banka. Tome je mnogo doprimijela i pažnja trgovaca, smatra Frank Albrecht, predsjednik hesenskih trgovaca.

Imamo odlične uređaje za provjeru novčanica i što je još bolje, imamo pažljive ljude na kasama u trgovinama. Svako u trgovini stalno radi s novcem. Čak i jako dobre falsifikate profesionalci jako lako prepoznaju. Najčešće se falsifikuju novčanice od 50 eura koje čine polovinu ukupnih falsifikata. U Njemačkoj one čine 43,7 odsto. U Njemačkoj je na drugom mjestu novčanica od 200 eura sa 23,7 učešćem od procenata. Novčanica od sto evra potisnuta je na treće mjesto sa 16,8 odsto. Ali ne radi se uvijek o profesionalnim falsifikatorima. Ponekad se u opticaju pojave novčanice ocrtane običnim olovkama. U jednoj pekari plaćeno je čak sa nepostojećom novčanicom od 300 evra na kojoj je bila oslikana gola žena. Ali, generalno gledano, falsifikatori su sve profesionalniji, i to zahvljajujući kopir uređajima i skenerima. Saradnja savezne krimi policije, lokalne policije i trgovaca se isplatila, smatra Frank Albrecht, predsjednik hesenskih trgovaca:

Upravo prošlog mjeseca smo u Franfurtu otkrili veoma dobre falsifikate novčanica od 200 evra koje su stigle iz istočne Evrope. Mi smo trgovcima objasnili kako one izgledaju i po čemu su karakteristične i uspjeli smo privesti falsifikatore.

U Bugarskoj, Italiji i Litvi pronađene su radionice za falsifikovanje novca. Sa pet lažnih novčanica po stanovniku, Njemačka se nalazi znatno ispod prosjeka EU. Lažne novčanice su u prvom polugodištu nanijele štetu od 1,8 miliona evra. Ali ukupno gledano, ova šteta nalazi se u granicama prihvatljivog, smatra Ulrich Kater, iz Deka banke:

Samo šest ili sedam posto ukupne količine novca je gotovina. Ostatak je novac u elektronskoj formi. Tako da se ukupno gledano radi o veoma malom dijelu falsifikata koji ne utiče mnogo.

Karijera u domovini

U posljednjih deset godina, Bugarsku je napustilo više od 700.000 mlađih osoba i svoje bolje sutra potražili su u Italiji, Španiji ili SAD.U međuvremenu su šanse za zapošljavanjem u zemlji porasle i iseljavanje za mnoge, više nije tema. (Dirk Auer)

Straßenverkehr Bulgarien - Verkehrsstau in Pernik

Vessela i Ivo su studenti na tehničkom Univerzitetu i oboje su uvjereni da je prošlo vrijeme kada su mlađi Bugari svoju budućnost tražili u inostranstvu.

«Vjerum da većina ako uopšte želi otići u inostranstvo, tamo odlazi radi daljeg obrazovanja. Oni se tamo žele doobrazovati i ponovo vratiti u zemlju. Oni ne žele emigrirati».

Ivo nema plan odlaziti u inostranstvo. Obzirom na stepen obrazovanja, on se ne boji da će biti nezaposlen.

«Inostrane firme ovdje sve više investiraju svoj novac čime se otvara mogućnost zapošljavanja. Zarada je mala, ali životni standard ovdje je također nizak i to je prednost. Mislim da zbog toga se sve više ljudi odlučuje da ostane ovdje».

« Mislim da je ulaskom naše zemlje u EU stvorena nova nada i vjeruje da uskoro neće biti razlike da li živite ovdje ili u recimo Španiji».

Jedan takav optimizam među mladim ljudima je nešto novo u Bugarskoj. U posljednjih nekoliko godina, glavna tema među visoko obrazovanim osobama u Bugarskoj je bila iseljavanje. U posljednjih deset godina je zemlju napustilo 700.000 mlađih osoba. Ovaj trend je zaustavljen. Koljo Kolev, šef instituta za ispitivanje javnog mnjenja «Media», pokazuje nam rezultate posljednje ankete.

«Pomoću ovih brojeva možete vidjeti šta se promijenilo u posljednjih sedam godina. Pitali smo: razmišljate li o emigriranju? Pogledajte: samo u poređenju sa prošlom godinom, broj ovih osoba je sa 30 smanjen na 12 odsto. To znači da većina mladih ljudi svoju budućnost vidi ovdje u Bugarskoj. Ovo je apsolutna novost».

Kao razlog tome, Koljo Kolev navodi pozitivan privredni razvoj zemlje:

«Broj nezaposlenih se smanjuje, posebno u Sofiji. Nezaposlenost je tamo samo 4,5 procenata, To znači da mladi ovdje imaju dobre perspektive u pronalasku posla koji je dobro plaćen. U pojedinim oblastima imamo nedostatak radne snage. To se posebno odnosi na oblast u kojoj je potrebna visoko obrazovana radna snaga iako je zarada iz godine u godinu sve veća».

Jedan od onih koji također želi ostaii u Bugarskoj je i student

Krasimir Todorov.

«Namjeravam ostati ovdje. Jedini razlog zbog kojeg bi otišao je novac, ali u posljednje vrijeme se situacija i ovdje poboljšala. Naravno da postoji velika razlika. Van gradskih naselja se malo toga promijenilo. Tamo je i dalje velika nezaposlenost.Ali Bugarska se razvija i razvija se dosta brže neko ostale zemlje zapadne Evrope».

Ivo se upravo priprema za jedan studentski parti na kojem će biti i njegov prijatelj koji se nakon dugogodišnjeg boravka u SAD, vratio u Bugarsku.

«Mnogi koji su u otišli u inostranstvo, ponovo se vraćaju. Ljudi koji su tamo napravili karijeru i zaradili mnogo novca. Oni se vraćaju zato što im Bugarska jednostavno nedostaje».

Zimbabve , zemlja gladnih

Novinari rijetko odlaze u južno afričku zemlju Zimbabve i svjetsku javnost informišu o životu tamošnjeg stanovništva. Diktatorski režim Roberta Mugabea je zemlju privredno ugušio i na svakom ćošku će te sresti gladne stanovnike ove zemlje.(Thomas Kruchem)

Simbabwe

“Moja susjeda ima troje djece. Ona i njen muž su nezaposleni. Nemaju šta jesti i nemaju novca da školuju djecu. Jučer je bila kod mene i plačući rekla: Rebeka neznam za šta da kupim brašno za moju djecu. Kupila sam deset kilograma i snjima to podijelila”.

Deset kilograma kukuruznog brašna košta 30.000 zimbabivjskih dolara. Ova žena inače mjesečno zaradi 200.000 dolara I je jedna od rijetkih koja ima posao. Odjeću šije od stare garderobe koju joj pokloni njen poslodavac.

Zimbabve je zemlja koju su preplavile komercijalne farme, zemlja korumpirane elite u vladajućoj partiji koja uzima šta želi I koja u zemlju ništa ne investira. Privreda je u posljednjih sedam godina zamrla. Samo osam procenata vozova još je u funkciji i sve češće su redukcije struje i vode.

Jedna od rijetkih fabrika koje rade u Bulavaju je fabrika sokova. Vlasnik tvornice je Simon Spooner.

„Kada imamo električnu energiju, onda se koncentrišemo na procese za koje je ona potrebna. Rezerve ostavljamo za kasniju obradu za koju nam nije potreba električna energija. Iza fabrike imamo veliki rezervoar sa vodom. Moramo imati rezerve vode, jer nikada ne znamo kada će ona biti isključena“.

Generator, ovaj poduzetnik sebi ne može priuštiti. U posljedje dvije godine Sponer je proizvodnju samnjio za 70 procenata. Trenutno prodaje samo najjeftinije sirupe i primoran je na otpuštanje radnika.

Nezaposlenost u zemlji iznosi 85 procenata, kaže savjetnik za poduzetnike Eddie Cross. Četiri miliona stanovnika Zimbabvea je napustilo zemlju. Od početka ove godine, Zimbabve je napustilo 4.500 prosvjetnih radnika, kaže Cross:

Feldarbeit

„Transfer novca iz inostranstva u Zimbabve je u međuvremenu najveći izvor deviza za Zimbabve. On donosi više deviza u zemlju nego svi eksperti zajedno. Mnoge familije preživljavaju zahvaljujući upravo novcu koji im šalju njihova djeca ili rođaci iz inostranstva“.

Cross dalje kaže da većina roditelja nije u stanju platiti školarinu svojoj djeci. Svako četvro dijete ide u školu. Javni zdravstveni sistem je u raspadu. U bolnicima štrajkuje i ono malo ptreostalih ljekara,a Malarija i Meningitis se liječe Aspirinima. Lomovi kostiju i sida nikako. Iz desmice u sedmicu ovdje umire 3.500 osoba, citira Cross statistiku UN-a i kaže da je to pet puta više nego u Iraku.

“Stotine zatvorenika umire u našim zatvorima zbog nedostatka hrane. Kod nas je najveća smrtnost djece u svijetu i najniži natalitet. Katastrofalna situacija kada je riječ o ishrani, nedostatak higijene i loš zdravstveni sistem su jedini uzroci smrti velikog broja ljudi”.

Cross još navodi represije, korpuciju i ciničnu nezainteresovanost vlade za stanovništvom i govori o govori o podmuglom genocidu.

Katastrofalne suše su praktinčno opustošile ovogodišnje usjeve, kaže jedan poduzetnik koje ne želi da mu se ime pominje. On kaže da vlada trenutno dozvoljava samo uvoz automobila, kavijara i benzina. Vlada zabranjuje slobodan uvoz životnih namirnica, napiminje ovaj poduzetnik.

“Rado bi smo uvozili životne namirnice koje bi kasnije mogli ponuditi jeftinije nego sada. Međutim, birokratija nas u tome spriječava. Mugabeovi ljudi znaju da kontrolom nad uvozom imaju vlast u svojim rukama. Dobijanje dozvole za uvoz samo jednog kamiona kukuruza je veoma složena i dobijanje licence za uvoz traje i do pet mjeseci”.