1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Privreda u BiH puno zdravija od politike

Spor između Preventa i VW-a dugo je bio na udarnim stranicama u Njemačkoj. Rijetko se moglo čuti o nekom bh. preduzeću iz ove politički podijeljene zemlje. Ali šta je zapravo sa privredom BiH?, pita se njemačka štampa.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "U inostranstvu je BiH poznata prije svega po ratu, po masakru u Srebrenici 1995 godine ili po napadima i teroru snajperista na građane Sarajeva. Kasnije se stalno slušalo o propaloj državi, koju je Dejtonski mirovni sporazum podijelio u dva zavađena entiteta: Republiku Srpsku, naseljenu pretežno bosanskim Srbima, pravoslavcima, i Federaciju BiH, naseljenu Bošnjacima, muslimanima, i bosanskim Hrvatima, katolicima. Od kada su dvije firme grupacije ASA-Prevent uspjele da zaustave proizvodnju u dijelovima automobilskog koncerna Volkswagen, odjednom je ovaj dio bivše Jugoslavije dospio u fokus interesovanja. Ispostavilo se da ova mala zemlja, sa 3,5 miliona stanovnika ima zaista mnogo političkih problema.

Bosnien und Herzegowina Srebrenica Landwirtschaft

Sve više poljoprivrednih proizvoda se izvozi iz BiH u inostranstvo, posebno u Njemačku

U julu je ljutnju izazvao popis stanovništva, po kojem je procenat muslimanskog življa sa 43 posto, koliko je bilo registrovano 1991 godine, skočio na 50 posto. I u parlamentima je stanje usijano - u međuvremenu se bošnjački i hrvatski poslanici nisu u stanju dogovoriti ni o dnevnom redu. Zajednička država i dalje ostaje fragilna. Njen suverenitet se stalno iznova dovodi u pitanje."

Privreda zdravija od politike

"Privreda ove zemlje je međutim zdravija, nego što bi se moglo očekivati s obzirom na njenu podijeljenost. "Ekonomski pokazatelji su sve bolji, a situacija sa zaduživanjem i stanjem u budžetu je najstabilnija u regiji", kaže Ivona Zametica, ekonomistkinja pri Raiffeisen Research u Sarajevu. Činjenica da u BiH žive različite etničke grupe i da postoje razne upravne jedinice ne predstavlja poteškoće za rad firmi. "Bosna i Hercegovina je jedinstven ekonomski prostor sa slobodnim protokom ljudi, kapitala i robe i to dobro funkcionira".

Himbeere aus Bosnien

Maline iz BiH za njemačko tržište

Tome u prilog govore i aktualni statistički podaci. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije WIIW zabilježio je u BiH godišnje povećanje bruto društvenog proizvoda za 3 posto. U zemljama članicama EU je ta brojka manja od dva posto, a u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji u najboljem slučaju 2,5 posto. Kada je u pitanju zaduživanje i budžetski deficit, BiH bi čak zadovoljila i kriterije iz Mastrihta i to ne samo zbog MMF-a koji dobro pazi na fiskalnu disciplinu. I želja za pristupom EU, sve više disciplinira ovu zemlju.

Pored investicija, koje se svake godine povećavaju za 4 do 5 posto, izvoz je glavni pokretač za rast bruto-društvenog proizvoda. Dvije trećine robe koja se izvozi odlazi u EU, a glavni partner je Njemačka. Izvoze se metali, mašine, drvo i namještaj. BiH igra izvjesnu ulogu kao isporučilac dijelova za njemačke mašine i automobilsku industriju. Zemlja bilježi industrijski rast, koji je u prvoj polovini godine iznosio 4 posto. Uprkos uspjeha u izvozu BiH bilježi enorman trgovački deficit, što se dovodi u vezu sa njenom ovisnošću od uvoza nafte i gasa.

Velika je prednost što na stotine hiljada Bosanaca rade u inostranstvu i šalju novac svojima u BiH. Ali zemlji sada nedostaje kvalifikovana radna snaga. Oni koji su ostali, nisu dovoljno kvalificirani da nađu posao."

Turski tenkovi njemačke proizvodnje po sirijskim goletima

Ovih dana su po prvi put od izbijanja konflikta u Siriji snage susjedne zemlje otvoreno ušle na njenu teritoriju. Uz podršku iz vazduha i „pješadiju“ od oko 1.500 sirijskih pobunjenika napadnut je grad Džarablus na obroncima Eufrata, koji je služio tzv. "Islamskoj državi" kao uporište. Podršku je pružila i američka avijacija. Turski predsjednik Erdogan je rekao da je napad usmjeren protiv „terorističkih grupa“, a posmatrači tumače da se Ankara odlučila na ovaj korak ne toliko zbog Islamske države u komšiluku, koliko da bi spriječila kurdske snage da oslobode grad. Tokom napada su kurdske jedinice pozvane da se drže podalje inače će turska vojska „preduzeti neophodne mjere“. Američki potpredsjednik Džozef Bajden, koji se jučer susreo sa Erdoganom, rekao je da Vašington „snažno podržava“ tursku akciju.

„Erdogan konačno reaguje na prijetnju terorističke paravojske IS“, piše Weser Kurier iz Bremena. 'Želimo da isušimo močvaru' – tako su u Ankari objasnili slanje kopnenih trupa u Siriju. Ipak, i Turska je imala udjela u močvari koja je nastala u susjedstvu. Predugo su odgovorni u Ankari tolerisali teroristički grupu, čak su je i podržavali. Sada postoji sumnja da intervencija ne služi samo borbi protiv IS već treba da spriječi i napredovanje Kurda, koji su posljednjih dana osvojili značajnu teritoriju, potisnuvši islamiste u Siriji.“ Taj stav dijeli i Tageszeitung iz Berlina: „Borbom protiv IS se ulazak turskih tenkova u Siriju ne može opravdati. Intervencija nije diktirana islamističkim granatiranjem već napretkom kurdske vojske u Siriji koja je u savezništvu sa Radničkom partijom Kurdistana.“

Türkei Offensive gegen IS in Syrien

Turski tenkovi u Siriji

Frankfurter Rundschau se pribojava: „Turska kopnena ofanziva čini građanski rat još nepreglednijim. Alarmantno je što se jedna članica NATO kopnenim trupama masovno umiješala u krvavi konflikt. Ostaje nada da neće doći do nekontrolisanih incidenata sa američkim jedinicama, koje se zajedno sa kurdskim borcima bore protiv IS. Čitav haos bi se još mogao izdržati ako bi tursko postupanje bilo dio šire strategije sa ciljem da se konflikt okonča. Ali, ne čini se da je tako.“

Maerkische Oderzeitung dodaje: „U međuvremenu zapadni partneri Turske sigurno naslućuju da će Kurdi, koje obučavaju i opremaju ratnim materijalom, jednog dana tražiti da se plati cijena što služe kao kopnene trupe u ovom konfliktu. Ta cijena će biti stvaranje sopstvene države. A to bi opet moglo ugroziti teritorijalnu cjelovitost NATO-članice - Turske. Mora da su zato SAD i Njemačka pristali da Erdogan zaposjedne jedan dio sirijskog pograničnog pojasa. To se može razumjeti, ali prijeti da otvori novi front. Pohod turskih trupa je dolivanje posebno opasnog ulja na ionako paklenu sirijsku vatru.“

Badische Neueste Nachrichten iz Karlsruea u svemu vide jednog profitera: „Ovo je na granici samouništenja: Ankara stupa protiv sirijskih Kurda koje Vašington koristi i podržava kao udarnu pesnicu protiv IS. Što duže ta vojna ludost potraje, to bolje za teroriste IS – zajedničkog neprijatelja SAD, Turske i svih ostalih aktera.“