1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Privreda se oporavila, a plate stagniraju

Tek što se Njemačka počela oporavljati od krize, nakon osam mjeseci mogla se pohvaliti najvećim privrednim rastom u posljednjih 20 godina. To je rezultiralo većom stopom zaposlenosti, ali ne i povišicom plata.

Radnik u fabrici automobila

"Zaposleni danas zarađuju manje nego prije deset godina."

Da je Njemačka privredni motor Evropske unije, potvrđuje i činjenica da su upravo Nijemci ti koji su prvi u Evropi prebrodili svjetsku finansijsku i privrednu krizu. Ekonomija je stabilna, broj zaposlenih raste. Stagniraju jedino plate radnika. Rajnhard Binšpik (Reinhard Bispinck) sa Instituta za ekonomiju i sociologiju pri njemačkoj Fondacije Hans Bekler (Böckler) objašnjava:

“U prošloj godini smo ustanovili jednu manju povišicu plate zaposlenih. Međutim, ako se osvrnemo na neki duži vremenski period, vidjećemo da smo posljednjih deset godina imali sve manji i manji porast plata. To znači da zaposleni danas zarađuju manje nego prije deset godina, dakle u 2000. godini.”

Rumunima povišica 563 a Nijemcima 22 odsto

Deutschland Wirtschaft Autoindustrie Beschäftigung

Neznatnu povišicu plata u Njemačkoj “proguta” svake godine sve veća inflacija. Posljednji rezultati ankete Društa za istraživanje tržišta su pokazali da je rastuća inflacija uznemirila Nijemce. Tek šest odsto Nijemaca očekuje znatno poboljšanje plata, dok se velika većina plaši da će im povišica zbog inflacije biti svedena na nulu.

I službene statistike vlade pokazuju da je prosječna bruto plata od 2001. godine u stalnom porastu, ali na krajnje niskom nivou sa postotkom od 0,9 do 3,1 odsto. Pozitivna strana je ta što se njemačka privreda zahvaljujući ovako niskom procentu povišice radničkih plata uspjela bez relativno većih posljedica izvući iz krize.

S druge strane, loša vijest za Nijemce je svakako ta da su drugi poslodavci u Evropskoj uniji znatnije podizali plate svojim radnicima. Najveći porast bruto plate zabilježen je posljednjih godina u Rumuniji sa rekordnih 563 odsto, potom u Španiji i Letoniji, Holandiji i Francuskoj, dok se Njemačka sa 22 odsto nalazi na posljednjem mjestu ove tabele. Njemački stručnjak Rajnhard Bišpink poručuje:

“Povećanje radničke tarife je prijeko potrebno. Samo ćemo na taj način oživjeti i domaću privredu. Potrebna nam je veća potražnja, a prije svega privatna potražnja. Imaćemo je samo onda kada i naši građani budu imali više novaca u džepu.”

“Izlozi puni, a kese prazne?”

Njemačka privreda u vremenima besparice održana je upravo zahvaljujući neumornom konzumu građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela da zadrži broj nezaposlenih ispod četiri miliona, i time je omogućila da građani i dalje, bez dubljeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u kasama njemačkih trgovina.

Bude li inflacija i dalje gutala neznatne povišice plata, njemački izlozi ostaće puni, a kese prazne. Veće povišice nisu zabilježene ni kod njemačkih penzionera i korisnika socijalne pomoći. Kada su 2009. penzioneri dobili najveću povišicu u posljednjih deset godina od 2,4 do 3,4 odsto, a korisnici socijalne pomoći osam evra više u mjesecu, predsjednik stranke Liberala Gido Vestervele (Guido Westerwelle) je te povišice prokomentarisao riječima: “Ova povišica odgovara cijeni jedne kobasice sa majonezom, ali bez pomfrija.”

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Svetozar Savić