Privatizirane firme u Rusiji sve više se stavljaju pod kontrolu Kremlja

Ruska kompanija Atomstroyexport, specijalizirana za gradnju nuklearnih elektrana, ponovo je pod državnom kontrolom. Menadžment državne firme za trgovinu oružjem Rosoboronexport saopštio je da preuzima 51% dionica kompanije WSMPO- Avisma – najvećeg ruskog proizvodjača titana. Svakodnevno ruski mediji donose informacije o stavljanju pod državnu kontrolu već privatiziranih firmi ili o planovima Kremlja, koji idu u tom pravcu. Industrijske grane, koje su pogodjene ovim trendom, su prije svega naftna, gasna, metalska, mašinska, automobilska, avionska industrija kao i brodogradnja. Razlog za ovaj trend može se pronaći u doktorskoj disertaciji Wladimira Putina, koju je napisao prije deset godina. U njoj se kaže:

«Bez podrške države i stvaranja velikih finansijsko-industrijskih holdinga nemoguće je konkurirati zapadnim transnacionalnim koncernima.»

Drugi motiv Kremlja za centralizaciju privrede i njeno stavljanje pod državnu kontrolu je jačanje Rusije kao svjetske sile. O tome Dmitri Putilin, urednik časopisa pod nazivom «Fuzije i preuzimanja» kaže:

«Da to jeste jedan elemenat politike. Ruska privreda jača i njen uticaj na svjetsku privredu sve je veći. To za posljedicu ima da uloga Rusije jača i na političkom planu. Ovaj cilj očito je postavljen od strane kremlja i iz ugla Rusije i njenih interesa on je ispravan.»

Od Putinovog dolaska na vlast prije 6 godina državni udio u naftnoj industriji povećan je sa 7 na 30%. Po želji Kremlja, najbogatiji Rus Abramowič prodao je svoju naftnu kompaniju Sibneft Gaspromu. Državno preduzeće Rosneft kupilo je firmu kćerku uništenog ruskog koncerna Jukos i sada je druga po veličini i zaradi naftna kompanija u Rusiji. Osim toga Kremlj se pobrinuo da kao valsnik najvećeg broja dionica u upravne odbore firmi i njihova nadzorna vijeća instalira svoje ljude, ljude koji su odani ruskom predsjedniku Wladimiru Putinu. Politika takozvanog akcionarskog društva Kremlja nailazi u Rusiji na odobravanje. Kritičari ovakvog trenda, kakav je bio Putinov bivši ekonomski savjetnik Illarionow, gotovo da ne postoje. Samo se Illarionow odvažio da kaže da je u Rusiji na djelu državni kapitalizam i da je to slijepa ulica za ovu zemlju. Zagovarači takozvane renacionalizacije ističu da postoje razlozi za ovakvu privrednu politiku i oni se moraju tražiti u dogadjajima 90-tih godina. Konstantin Kiselew, urednik internet novina «Otvorena ekonomija» bliskih Kremlju kaže:

«Mnoge akcije, koje poduzima Kremlj posljedice su straha. Nakon pada željezne zavjese, nakon haotičnih dogadjaja 90-tih godina proteklog vijeka, mi smo shvatili da živimo u uvjetima takozvane otvorene ekonomije. U roku od sat vremena mogu se desiti veoma neprijatne stvari ili pak prijatne, kao što je za nas povećanje cijena nafte i gasa. Kremlj upravo pokušava da se osigura od neželjenih efekata.»