1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Prisilni optimizam Inzka i Fülea

Apatija kad je u pitanju proširenje Europske unije je, pored financijskoga stanja u Bugarskoj, tema kojom se bave vikend izdanja tiskanih i online medija na njemačkom jeziku.

Kata

Austrijski list "Wiener Zeitung", povodom konstatacije EU povjerenika za proširenje Štefana Fülea u četvrtak (16.06.) navečer u Beču da je trenutačno na djelu svojevrsna "apatija proširenja", piše o razvoju pojedinih zemalja Zapadnog Balkana na putu prema Europskoj uniji. Ovaj list tako za BiH i Kosovo navodi da su u tim zemljama hitno potrebne reforme, a prije svega u oblasti pravosuđa.

Štefan Füle

Štefan Füle

Intenzivne političke borbe

"Da su Füle i visoki predstavnik Valentin Inzko u četvrtak navečer, unatoč svemu, iskazali uvjerenost u napredak u slučaju Bosne i Hercegovine, politolog i poznavatelj Balkana Vedran Džihić ocjenjuje te navode kao 'prisilni optimizam'. Džihić ističe da se reprezentativna demokracija svugdje na Balkanu nalazi u očitoj krizi: 'Teška ekonomska situacija je dovela do intenzivnih političkih borbi, od kojih posebice profitiraju nacionalno usmjerene stranke'", prenosi izjavu Vedrana Džihića "Wiener Zeitung" i dodaje da pored "stagnirajuće Bosne i Hercegovine" se prije svega kao još jedno žarište može spomenuti i "teška situacija na etnički izmiješanom Kosovu".

Rumunjsku koči birokracija, a Bugarska ima loš imidž

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svome današnjem izdanju, međutim, osvrće na one zemlje Balkana koje su već članice Europske unije - na Rumunjsku i Bugarsku. Dok NZZ kritizira da Rumunjska kao jedna od teritorijalno najvećih zemalja središnje istočne Europe još nije uspjela razviti svoj ekonomski potencijal te da razvoj toga potencijala koče birokracija, korupcija i loša prometna infrastruktura, o Bugarskoj ovaj list piše pozitivno.

Karikatura labirint ulazak Bugarske u EU

EU je radosno pozdravila ulazak Bugarske, ali i nakon učlanjenja treba proći labirint EU reformi

"Često u sjeni većih zemalja i na periferiji Europe, Bugarska dobiva malo publiciteta. Pritom je ta zemlja na dobrom putu da postane fiskalnopolitički primjerni učenik. O ovoj zemlji južnog Balkana se veoma malo zna u zapadnoeuropskoj javnosti. A ono što se zna je često negativno. Na primjer da je Bugarskoj dosad onemogućen pristup Schengenskom prostoru zbog toga što je u njoj prisutna povećana korupcija i da zemlja od pada komunizma na reformskom putu nije napredovala toliko koliko druge. Doista, postoji usporavanje reformi. Ali postoji i jedna druga Bugarska: jedna zemlja koja si je pod jednim ministrom financija s nekadašnjom karijerom u Svjetskoj banci postavila cilj postati jedna od fiskalnopolitički najodgovornijih članica EU-a, i čak u ustavu utemeljiti gornju granicu od 2% za novo zaduženje državnog proračuna kao i kvotu državnih izdataka od maksimalno 40%", piše NZZ navodeći da je cilj sadašnje vlade i dalje što skoriji ulazak u eurozonu i uvođenje eura. "Bugarska vlada se trudi putem povoljnih poreza stvoriti jedan ambijent povoljan za ulagače", navodi NZZ i dodaje da bugarski ekonomski stručnjaci ujedno kritiziraju da bi se trebala još više umanjiti birokracija kako bi zemlja bila atraktivna za ulagače.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednik: Senad Tanović