PRINCEZA DIJANA - LEGENDA I STVARNOST

Danas se navršilo 10 godina od smrti princeze Dijane, prve supruge nasljednika krune britanskog kraljevstva, princa CCarlsa. Do saobraćajne nesreće u Parizu, malo iza ponoći u noći između 30. i 31. avgusta 1997. kad je poginula zajedno sa svojim prijateljem Dodijem El-Fayedom princeza Dijana bila je najslavnije žena svijeta. Ni deceniju poslije toga njena slava nije izblijedila. Naprotiv, postala je legendarna. Mjesto njene pogibije kod mosta Alma u Parizu postalo je kultno mjesto i svetilište koje obilaze hiljade njenih simpatizera iz cijelog svijeta.

Stidljiva devetnaesetogodišnja djevojka Diana Spencer u trenu kad je 1980. obznanjeno da će postati supruga princa Čarlsa, nekoliko godina kasnije, nakon što je rađanjem dva sina, obezbijedila kontuinuitet britanske kraljevske loze, postala je pobunjenik protiv hladne izvještačene dvorske atmosfere i hipokrizije nametnutog braka. Razbijala je konvencije dvorskog ponašanja, da bi na kraju izazvala skandal dajući javnosti do znanja da je njen brak s nasljednikom britanske krune laž i formalnost, da bi se najzad 1996. i razvela, duboko uzdrmavši tradicije kraljevske porodice. Godinu dana poslije toga gine u saobraćajnoj nesreći usred Pariza i seli se u legendu.

Nedaleko od mjesta nesreće kod mosta Alma, spomenik "Plamen slobode", koji nikakve veze nema s njenom smrću, jer je posvećen francusko-američkom prijateljstvu, cijelu deceniju je prekriven cvijećem i porukama u kojima njeni obožavatelji iskazuju divljenje i žalost za njom. Tako i na godišnjicu smrti Lady Di.

"Dolazim iz Kine, iz Pekinga. Ona je i tamo jako popularna. Za nas Kineze, ona je princeza naroda, prelijepa, pametna i velikog srca."

"Dolazimo s juga Francuske da joj izrazimo poštovanje. Svi su je voljeli, siromašni, bogati, ljudi sa zapada, sjevera, sa svih strana. Bila je plemenita žena, učinila je mnogo za čovječanstvo."

"Po meni, gospodin predsjednik Republike treba da položi vijenac na ovo mjesto. To bi bilo najmanji izraz učtivosti i priznanja za sve što je učinila. Ona je zaista bila dama."

"Ona je bila veliki humanist, posebno u svojoj borbi za zabranu mina. Zbog toga je išla u Afganistan i Bosnu. Možda je i sama žrtva te borbe."

Ova Francuskinja u stvari pominje jednu od niza teza da Lady Di nije stradala u prostoj saobraćajnoj nesreći, nego je žrtva zavjere i atentata. Po jednoj takvoj teoriji, otišla je predaleko u angažmanu za zabranu mina, naštetila interesima svjetskih mocnika u proizvodnji tog podlog oružja, pa su je likvidirali insceniranom saobraćajnom nesrećom.

Tu tezu demantuje bivši novinar "Paris-Matcha" Kris Lafaj (Chris Laffaille) u knjizi "Istraga koja nikad nije objelodanjena", objavljenoj ovih dana. "Što se tiče mina, veliki su interesi u igri - piše on - ali, da su moćnici htjeli da je ubiju, učinili bi to u Sarajevu istog tog ljeta 97., a ne u Parizu". On tvrdi da je Lady Di poginula u banalnoj saobraćajnoj nesreći, ali da je bila u drugom stanju, i to prije nego što je upoznala čovjeka svog života play boya Dodija al-Fayeda.

Francuska policija i Scotland Yard su u svojim istragama kategorični: princeza Dijana nije bila u drugom stanju. Otac poginulog Dodija, egipatski milijarder koji živi u Engleskoj, Mohamed al-Fayed, međutim, tvrdi da jeste, i to sa njegovim sinom. Punu deceniju on optužuje englesku tajnu policiju da je izvela atentat u Parizu po nalogu kraljevske porodice, koja nije mogla podnijeti da brat ili sestra budućeg britanskog kralja bude musliman.

Pričama, teorijama i tezama nema kraja. Ali svaka od njih samo jača legendu o nesrećnoj princezi, koja je napustila vilinsku bajku i led kraljevskih palata, radi slobode i autentičnosti življenja. Stradala je, veli legenda, jer u stvarnom svijetu u kojem se našla vladaju surovost, sebičnost i interesi svjetskih moćnika.

Dževad Sabljaković