1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

PRILAGOĐAVANJE ILI PREGOVORI

Iako se riječ 'pregovori' u posljednje vrijeme koristi kao glavna odrednica cijelog procesa koji slijedi, korektno bi bilo reći da ipak nije otvoren nikakav stvarni pregovarački dvoboj između EU i Bosne i Hercegovine.

Prije sedam dana, Bosna i Hercegovina je sa skoro dvije godine zakašnjenja, zvanično i svečano započela pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji.

U međuvremenu, politički lideri su se jedva usaglasili i oko nimalo spornog lika i djela Igora Davidovića kojeg je opozicija predložila za ulogu glavnog pregovarača. U odnosu na druge koji su se takođe vidjeli u toj ulozi, Davidović posjeduje više političko-profesionalnih vrlina: veoma je blizak politici, a nije profesionalni političar; nije u vlasti, ali joj je dovoljno blizak; životno se opredijelio za biznis, a završio je u diplomatiji visokoga ranga; prema domaćoj javnosti je šutljiv, a sa strancima govori na više jezika; iskusan je iako pripada generaciji za koju na Zapadu smatraju da je najproduktivnija; i na koncu – Srbin je iz Republike Srpske, a javno nikada nije bio srbofiličan, što bi cijelom procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji moglo dati dinamičniji i konstruktivniji tok, što je za zemlju još uvijek zaglibljenu u prošlost i najvažnije. Zbog neshvatljivo visokog stepena antibosanskog raspoloženja i mnogo nevjernih 'Toma' u Republici Srpskoj, nije nevažno ni to što će glavni pregovarač do Brisela putovati iz Banje Luke. Taktički i politički gledano, predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić je Davidovićevim izborom na mjesto glavnog pregovarača pokazao zavidnu dozu političke dovitljivosti.

Iako se riječ 'pregovori' u posljednje vrijeme koristi kao glavna odrednica cijelog procesa koji slijedi, korektno bi, međutim, bilo pravovremeno obavijestiti javnost u zemlji da sarajevskom svečanošću u petak i izborom Davidovića za glavnog pregovarača, ipak, nije otvoren nikakav stvarni pregovarački dvoboj između EU i Bosne i Hercegovine. Takvo vjerovanje bi bilo isuviše pretenciozno i netačno, jer ravnopravnost u pregovorima pretpostavlja približnu jednakost u pozicijama, osim kada se radi o iznuđenim pregovorima s posrednikom izđenu dviju pregovaračkih strana. U započetom procesu evropskih integracija, međutim, nema posrednika, niti bi bh. pregovarači trebali biti frustrirani što nisu izjednačena strana u odnosu na vrlo iskusnu administraciju iz Brisela. Izborom Igora Davidovića za glavnog pregovarača i stvaranjem njegovog tima, takođe, nije ad-aktirana državna Direkcija evropskih integracija s uštimanom ekipom Osmana Topčagića, što takođe potvrđuje da s 25-im novembrom nisu počeli nikakvi klasični pregovori, već je riječ o usklađivanjima svemogućih aspekata života u BiH i funcija države sa standardima, zakonodavstvom i pozitivnom praksom Evropske unije.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji će biti glavnim ciljem Bosne i Hercegovine u narednoj godini, utvrđuju se opšta načela; politički dijalog i regionalna saradnja; slobodno kretanje roba, radne snage, kapitala i usluga; ujednačavaju se pravila osnivanja pravnih subjekata; uvode jedinstvena pravila tržišne konkurencije, pravosuđa i policijskih poslova; utvrđuje se politika međusobnih odnosa između EU i BiH i određuje okvir finansijske saradnja. A glavni ciljevi Sporazuma su razvijanje političkog dijaloga između Unije i Bosne i Hercedgovine, postepeno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s propisima EU; unapređenje ekonomskih odnosa između dviju partnerskih strana; postepena uspostava potpune liberalizacije u trgovini; te stalno unapređivanje regionalne saradnje na čemu, u balkanskom okruženju, zvanični Brisel posebno insistira. Sve naprijed navedeno BiH može odbiti ili prihvatiti, ali ništa u propisima, politici i praksi EU ne može promijeniti, te otuda i ovo dokazivanje da se od prošlog petka neće voditi nikakvi pregovori. I sada i u kasnijim fazama harmonizacije odnosa između Brisela i Sarajeva, pregovora će biti samo o uslovima usvajanja, primjene i provedbe propisa EU, te o trajanju pojedinih faza tranzicije, o čemu će se moći ravnopravno izjašnjavati i jedna i druga strana u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovined Uniji.

Kada konačno Sporazum o pridruživanju bude potpisan, što bi se u najboljem slučaju moglo desiti do kraja naredne godine, BiH će dobiti status pridruženog člana i tek potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji. Tada će se moći kazati da je država u fazi zrelosti, ali to nikako ne znači da su to postali i njeni građani. Kako sada stvari stoje, evropeizacija u glavama će trajati decenijama, a toliko i put do pristupanja uniji.

Zekerijah Smajić

(Autor teksta je vodeći bh. specijalista za evropska pitanja)