1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Prikriveno širenje Evropske unije

Oko pet miliona Moldavaca, Makedonaca, Srba, Ukrajinaca i Turaka mogu postati građani Evropske unije, ukoliko dokažu da su porijeklom iz neke od zemalja članica.

default

List Die Welt piše: „Sve više građana evropskih država koje nisu članice EU, pronalaze načine i sredstva da postanu građani Unije. Oni se često prisjete porijekla svojih predaka i na osnovu toga podnesu zahtjev za dobijanje odgovarajućeg pasoša. Mađarska, Rumunija i Bugarska su to velikodušno regulisale tako što su građanima koji su živjeli na bivšim teritorijama nekih od tih država, olakšale podnošenje zahtjeva za dobijanje ’evropskog pasoša’. Ova mogućnost posebno je atraktivna za Moldavce, Makedonce, Srbe, Ukrajince i Turke. Prema pisanju francuskog lista Le Figaro, oko pet miliona ljudi, teoretski imaju mogućnost da postanu državljani jedne od zemalja članica EU.

Nada za 300 hiljada Srba

Woiwodina Wirtschaftsmotor Donau

Brojni Srbi u Vojvodini nadaju se da će dobiti državljanstvo Mađarske

Mađarski parlament je naprimjer usvojio zakon prema kojem se 3,5 miliona osoba koje nisu Mađari, a koje su imale neke veze sa nekadašnjim mađarskim teritorijama, mogu nadati da će postati državljani ove zemlje. Kraljevina Mađarska je nakon Prvog svjetskog rata ugovorom iz Trianona 1920. godine, izgubila dvije trećine teritorije i polovinu stanovništva. Tako bi koristi od nove regulative moglo imati oko 300 hiljada Srba, koji su živjeli u bivšoj mađarskoj Vojvodini, kao i oko 150 hiljada Ukrajinaca koji su mađarskog porijekla. Slično je i u Bugarskoj. Oko 2,5 miliona građana koji ne žive u toj zemlji i koji mogu dokazati da su bugarskog porijekla, u Sofiji mogu dobiti pasoš te zemlje,“ piše list Die Welt.

Za Kosovo nema rješenja

Flash-Galerie Ende Jugoslawien

Na Kosovu je pozdravljeno mišljenje Međunarodnog suda pravde

List Neue Zuercher Zeitung između ostalog piše da mišljenje Međunarodnog suda pravde o kosovskom proglašenju nezavisnosti, predstavlja razočaranje:

„Mišljenje Suda je veoma oprezno. Pravo na samoopredjeljenje pri tome skoro da ne igra nikakvu ulogu. Sud prije svega konstatuje da su se do sada često akceptirala proglašenja nezavisnosti i da ne postoji opća zabrana da se to čini. Posebnost na Kosovu sastojala se u tome što je ovo područje od 1999. godine formalno bilo srpsko, ali državna vlast nije egzistirala zbog toga što je bila uvedena međunarodna uprava. Međunarodni sud pravde se nije pozabavio posljedicama proglašenja nezavisnosti. Time je umjesto pravne sigurnosti stvorio nejasnoće i razočarao zapravo sve: međunarodnu zajednicu, Srbiju, a na kraju i kosovske Albance. Jer, gledano iz političkog ugla, pitanje statusa Kosova i dalje ostaje neriješeno."

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednici: Zorica Ilić i Svetozar Savić