1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prijedlog Zakona o naknadi ratnih steta pred Ustavnim sudom Republike Srpske

Gordan Milosevic5. septembar 2005

U Banjaluci je komisija Narodne skupstine i Vijeca naroda Republike Srpske raspravljala o prijedlogu Zakona o naknadi materijalne i nematerijalne stete za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Bosnjacki i hrvatski poslanici odbijaju, medjutim, predlozeni nacrt Zakona, tako da ce konacnu odluku donijeti Ustavni sud RS -a.

https://p.dw.com/p/AV2j
Kolika ce biti naknada ratnih steta?
Kolika ce biti naknada ratnih steta?Foto: AP

Predlozena rjesenja u Zakonu o materijanoj i nematerijalnoj steti nastaloj u ratnom periodu koji je izradila Vlada RS predvidjela su isplatu u periodu do 40 i 50 godina, a vlasnici bi bili obesteceni obveznicama. Stav bošnjackih i hrvatskih poslanika u Vijecu naroda je da ovakva rjesenja predstavljaju ponizavanje gradjana i ne nude ni pribliznu naknadu. Predsjednik kluba Bošnjaka u Vijecu naroda istice primjer odstete za pogibiju najblizih clanova porodice:

«Tamo imate za, na primjer, smrt djeteta, smrt bracnog druga, 5 hiljada, 10 hiljada maraka. To su zaista mizerna sredstva i ta rjesenja su ponizavajuca za sve gradjane RS -a , kada je u pitanju nadoknada stete.»

Grube procjene ekonomista govore da bi svaka pravicna nadoknada dovela do odstetnih zahtjeva u visini od nekoliko milijardi maraka. Predsjednik kluba srpskih poslanika, Desanka Radjevic iz vladajuce Srpske demokratske stranke, smatra da je to jednostavno nemoguce:

«Kada bi se udovoljilo zahtjevima to bi znacilo finansijski kolaps i bankrot Republike Srpske. S druge strane ni u jednoj drzavi u okruzenju koja je bila obuhvacena ovim gradjanskim ratom takav problem uopste ne postoji.»

Konacnu odluku o ovom Zakonu donijece Ustavni sud RS - a, medjutim iz ovdasnje ekomonske perspektive jasno je da su sanse gradjana da dodju do pravicne odstete minimalne. Jedino rjesenje koje bi moglo da zadovolji osnovno ljudsko pravo vlasnika unistene imovine, i onih koji su izgubili najblize, bilo bi moguce u saradnji sa Medjunarodnim monetarnim fondom i dugorocnim kreditima. Medjutim i za to je prije svega potrebna jaka volja domacih vlasti da se za takva rjesenja izbore, sto sada nije slucaj.