1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Prijateljstvo među podijeljenom braćom

Nikada ranije u skoro 1.000 godina od Velike šizme nije bilo više susreta između poglavara Rimokatoličke crkve i grčko-ortodoksnog patrijarha kao što je to slučaj u ovoj 2014. godini.

default

Patrijarh Batolomej i papa Franjo

Nakon godina stagnacije ponovo se obnavlja dijalog između Katoličke i Pravoslavne crkve. Nakon što su se već sastajali u ovoj godini papa Franjo i ekumenski patrijarh Bartolomej će se ponovo sastati. Ovoliko često zajednički susreti nisu upriličeni još otkad su se dvije crkve podijelile 1054. godine.

Zapravo je crkveni povod za putovanje pape Franje u Tursku jedan od najvažnijih pravoslavnih praznika - praznik svetog apostola Andrije. Dvojica crkvenih poglavara će se u Istanbulu susresti upravo tokom njegovog obilježavanje ovog vikenda. S obzirom na nasilje i teror u Siriji i Iraku ovi razgovori su sigurno važni u političkom smislu. U Istanbulu će također brojni promatrači obratiti posebnu pažnju na posjetu pape Franje Aja Sofiji i njegove riječi koje će uputiti muslimanima.

Vatikan Auftakt Bischofssynode 05.10.2014 Papst Franziskus

Papa Franjo se zalaže za dijalog sa pravoslavnim kršćanima

No ponovno približavanje Istočne i Zapadne crkve je projekt stoljeća koji je počeo prije dobrih 50 godina. Nema sumnje da će biti potrebno još vremena za to i teško da će tokom pontifikata pape Franje doći do konkretnog sporazuma.

Rimokatolici i pravoslavci su formalno podijeljeni od 1054. godine, odnosno od "Velike (Istočne) šizme" koja je stavila tačku na sukob koji se stoljećima stalno obnavljao. Kršćani na Zapadu i Istoku žive različite forme pobožnosti, u različitim kulturama, u različitim, često međusobno suprotstavljenim političkim sistemima.

Protivljenja na obje strane

Senzacionalno je bilo stoga kada je papa Pavao VI u decembru 1963. godine u vrijeme Drugog vatikanskog koncila (1962-1965.) najavio svoj skori put u Jeruzalem kako bi se susreo sa patrijarhom. Prvo putovanje u inozemstvo u novije vrijeme ciljalo je potpuno svjesno u pravcu pravoslavlja. Bio je to susret praćen crkvenopolitičkom dramatikom: "Na obje strane su postojali otpori tako da pred sami susret još uvijek nije bilo jasno da li će do njega zaista doći", napisao je Matthias Kopp osvrćući se na ovaj susret u svojoj knjizi "Franjo u Svetoj zemlji".

Posjete umjesto izopćenja

Susret Pavla VI sa patrijarhom Athenagorasom u januaru 1964. godine imao je konkretne rezultate. Koncem 1965. godine su obje strane ukinule međusobno izopćenje između patrijarha u Konstantinopolju i Rimu. Od tada postoji katoličko-pravoslavni dijalog koji u posljednjih 20 godina ipak postaje sve komplikovaniji. U svakom slučaju zvanične delegacije su se stalno posjećivale, najčešće u povodu praznika - Svetog Petra (Rim), koji se obilježava 29. juna, i svetog Andreja (Konstantinopolj), koji se obilježava 30. novembra.

Papst Franziskus und Bartolomäus in Vatikan 20.03.2013

Patrijarh Batolomej i papa Franjo tokom inauguracije u Vatikanu

Ni za vrijeme pape Ivana Pavla II (1978-2005.), ni za vrijeme Benedikta XVI (2005-2013.) vatikanskim crkvenim diplomatama nije pošlo za rukom da ponovno organiziraju susret sa patrijarhom iz Konstantinopolja, današnjeg Istanbula. Tek prilikom hodočašća pape Franje u maju ove godine došlo je do toga. Tada je odjednom bilo organizirano više zajedničkih susreta na različitim mjestima u Jeruzalemu, kao i dojmljiva ekumenska molitva u jeruzalemskoj Crkvi Svetog groba. Uspjehu ovog susreta su doprinijele obje strane.

Nakon izbora pape Franje u martu 2013. godine Bartolomej je bio prvi patrijarh Pravoslavne crkve koji je otputovao na inauguraciju jednog vrhovnog poglavara Katoličke crkve. Možda je na njega ostavilo dojam to što je - kako se naglašava - novi čovjek u Vatikanu svakako daleko manje obilježen europskom dogmatskom mišlju nego što je to bio slučaj sa njegovim prethodnikom - pri svom prvom pojavljivanju u lođi na Trgu Svetog Petra predstavljen kao "rimski biskup", a ne kao papa. To da je Bartolomej nepune dvije sedmice kasnije, kada se papa Franjo, u Vatikanu susreo sa predsjednicima Šimonom Perezom i Mahmudom Abazom na molitvi za mir, također bio prisutan nije više iznenadilo skoro nikoga.

Patriarch von Konstantinopel Bartholomäus I.

Patrijarh Bartolomej I je često bio predvodnik u ekumenskim nastojanjima

Sada je dakle na redu susret u Istanbulu, Konstantinopolju, ovom gradu koji je toliko opterećen crkvenom istorijom. Bartolomej (74) uoči susreta govori o "ličnom prijateljstvu" koje njega povezuje sa Franjom (77). Također je rekao da će njihov ponovni susret dodatno pozitivno utjecati na obje crkve. Najvažniji predstavnik patrijarha na Sredozemlju vidi apsolutno novu perspektivu za cjelokupan ekumenski pokret. Svaki ovakav susret pape Franje i Barolomeja je od velikog značaja, kaže mitropolit u Njemačkoj, Augostinos, u razgovoru za Deutsche Welle. "Jer ekumenski patrijarh je često u istoriji ekumenskog pokreta imao vodeću ulogu", kaže mitropolit. No da li će doći do napretka biti će vidljivo najranije na panortodoksnoj sinodi koja je planirana za 2016. godinu, a koja bi između ostalog trebala dovesti do razgovora između pravoslavnih i katolika.

Politička dimenzija

Sada niko ne kaže da je ovdje riječ samo o folkloru bez političke relevantnosti. Upravo za Evropu intenzivni dijalog između katolika i pravoslavnih ima značaj. A političke linije konflikta na Balkanu su povremeno još uvijek sukobi dužinom starih konfesionalnih granica. Posljednje otuđenje između Moskve i Zapadne Europe i razvoj situacije u Ukrajini podsjećaju na ranije konflikte čiji je razlog također bila religija.

Nakon političkih promjena u istočnoj Europi su ojačane katoličke crkve u različitim istočnoeuropskim zemljama razgovore vidno otežale. Tek je Benedikt XVI osjetio povrijeđenost na pravoslavnoj strani i uložio truda u razumijevanje. Papa Franjo se nadovezao na to. Postojeće barijere i dalje predstavljaju antiekumenizam, jedan ahistorijski način razmišljanja, koji se još uvijek može sresti na pravoslavnoj strani i nacionalizam. Utoliko više je danas važniji dijalog između Zapadne i Istočne crkve.

Preporuka redakcije