1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Pridržavanje ljudskih prava je težak test za Njemačku

Njemačka ovoga četvrtka (25.4.) ispred UN-ovog Vijeća za ljudska prava u Ženevi mora odgovarati na neugodna pitanja o stanju ljudskih prava u zemlji. Njemačka je na meti kritika prije svega zbog odnosa prema migrantima.

Ilustracija: azilant

Ilustracija: azilant

Predstavnici skoro 100 zemalja žele Njemačkoj postaviti kritička pitanja u Ženevi. Kao i sve druge članice UN-a, tako i Njemačka svakih četiri godine mora pojašnjavati i odgovarati za stanje ljudskih prava u vlastitoj zemlji.

Rolando Gomez

Rolando Gomez

Na marginama toga postupka pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava u Ženevi ne postoji neka ljestvica "dobrih, loših i zlih" država, pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle Rolando Gomez, glasnogovornik Vijeća za ljudska prava. "Među državama možda ima poznatih kršitelja ljudskih prava, kojima bi Vijeće trebalo pridati veću pozornost nego drugima. Ali proces provjere ne bi trebao biti shvaćen kao prilika za blamiranje drugih država." Jer je na koncu riječ o postupku u kojem se države međusobno provjeravaju i na kraju daju, ne ocjene, već preporuke.

Ukoliko bi se samo pogođenim vladama ostavila nadležnost da podnose izvješća o stanju ljudskih prava, postojala bi opasnost da se probleme smatra bezazlenim. Stoga procesu provjere važnim informacijama pridonose i organizacije za ljudska prava, koje se u obzir uzimaju u jednom paralelnom izvješću. U izradi paralelnog izvješća za Njemačku je sudjelovao i Forum za ljudska prava, mreža od više od 50 njemačkih nevladinih organizacija.

Problemi na području migracije i azila

Theodor Rathgeber

Theodor Rathgeber

Theodor Rathgeber, koji zastupa tu mrežu pri Vijeću za ljudska prava u Ženevi, kritizira odnos Njemačke kad su pitanju teme azil i migracija: "Tu dolazi jednostavno do dosta patnje, na primjer kad se obitelji razdvoje zbog protjerivanja iz zemlje, iako bi u tim slučajevima već postojeće zakonske mogućnosti dopustile drukčije odluke." Dok njemačka vlada u svojem izvješću izlistava koje je sve mjere poduzela radi zaštite izbjeglica, nevladine organizacije ciljano upućuju na problematične aspekte i od vlasti zahtijevaju popuštanje, primjerice u odnosu s izbjeglicama iz Sirije.

Kako bi se ocijenila vjerodostojnost jedne države unutar postupka, u obzir se ne uzimaju samo pismena izvješća. Važan je i način na koji jedna država nastupi pri saslušanju u Ženevi. Tijekom proteklog postupka 2009. je njemačka vlada iznijela izvješće, koje je s brojnih strana kritizirano kao defenzivno. Njemačka je međutim ubrala bodove tako što je odmah dvojicu državnih tajnika poslala u Ženevu, koji su se pri prezentaciji nacionalnog izvješća pokazali i samokritički nastrojeni. 2013. je na čelu njemačkog izaslanstva, opunomoćenik njemačke vlade za ljudska prava, Markus Löning. Nepodijeljenu hvalu je ovaj put dobilo vladino izvješće, jer se u njemu ofenzivno kritizira i teške teme poput serije ubojstava, za koja je optužena desnoekstremistička teroristička ćelija Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU).

Natrag na početak?

Odlučujući test vjerodostojnosti je međutim kako se njemačka vlada odnosila s preporukama za poboljšanje stanja ljudskih prava, koje je prihvatila u okviru saslušanja 2009. godine.

Beate Rudolf

Beate Rudolf

Organizacije za ljudska prava su sastavile vlastitu bilancu, koja nije ispala baš najbolja za Njemačku. "U biti i ne morate sve prihvatiti. Postoje svakako preporuke koje su problematične. Ali se morate s tim suočiti, jasno pozicionirati, ali i obrnuto preporuke prihvatiti, koje su već izrekli drugi gremiji za ljudska prava", pojašnjava u intervjuu za DW Beate Rudolf, direktorica Njemačkog instituta za ljudska prava iz Berlina. Njemačka vlada je na primjer odbacila preporuku od 2009. da ojača prava migranata - pa i onih bez legalne boravišne dozvole.

Ni Amnesty International nije zadovoljan primjenom preporuka iz prvog saslušanja Njemačke iz 2009. Nije dovoljno da se samo odradi saslušanje u Ženevi, a da se onda čeka četiri godine kako bi se ponovno započelo ispočetka, smatra Peter Splinter, zastupnik Amnesty Internationala pri UN-u u Ženevi.

Ljudi različitog podrijetla i boje kože u Njemačkoj

Kritizira se otvoreno odnos Njemačke prema migrantima

"Mislim da Njemačka mora još poraditi na sebi kad je u pitanju javna diskusija o rezultatima postupka provjere." Ne radi se samo o tome da se donesu zakoni i akcijski planovi, potrebno je "razmjenjivati mišljenja o primjeni sa svim društvenim skupinama i uzduž cijele vlade". To važi u istoj mjeri za sve zemlje koje su podvrgnute testu UN-a o pridržavanju ljudskih prava, navodi Splinter.

Autorice: Claudia Witte / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić