1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Previše umorni za privatni život

Sada je to i službeno: za gotovo dvije trećine zaposlenih u Njemačkoj kraj radnog vremena je tek puka teorija. Svaki peti priznaje da od želja i željica šefa onda mora trpjeti njegov privatni život.

default

Nakon radnog dana preostaje samo sofa

Ovaj put to nisu bili sindikati ili instituti naklonjeni radničkim pravima koji su naručili ispitivanje o (pre)opterećenosti na radnom mjestu, nego udruga obaveznih zdravstvenih osiguravatelja i osiguravajućih društava. Ispitivanje je proveo Institut za ispitivanje javnog mnijenja Academic Data na 1960 zaposlenih u ovoj zemlji, po dobi, obrazovanju i mjestu stanovanja otprilike referentno čitavoj populaciji Njemačke.

Frau Schlaf Büro Computer Laptop Müdigkeit

Previše umora zbog previše posla je postalo svakodnevnica

Rezultati objavljeni ovog tjedna su zapravo porazni: 65% upitanih priznaje kako je početak i kraj njihovog radnog vremena tek mrtvo slovo na papiru i kako je zapravo normalno i da se od njih očekuje da rade prekovremeno. Rezultat nije teško predvidjeti: njih 22% priznaju da su onda navečer toliko umorni da nisu u stanju ispuniti privatne obaveze - pokupiti mališana iz škole ili s partnerom/icom otići u kino.

Niti dječji rođendani ili obiteljske proslave nisu svetinja. Čak njih 16% priznaje da i u tom slučaju, ako telefon zazvoni, sve može pasti u vodu i kako će onda morati promijeniti i privatne termine. Zašto to čine, nije teško naći odgovor: 38,5% upitanih priznaje kako se od njih "očekuje" da rade prekovremeno, a 21,7% njih je shvatilo da moraju biti dostupni svojem poslodavcu čak i u svoje slobodno vrijeme. Zapravo može začuditi što se i u toj skupini tek svaki treći zbog toga osjeća izložen pritisku i opterećen.

Ali zdravstveni osiguravatelji nipošto nisu oduševljeni tim trendom. Neprestance rastu troškovi liječenja za poteškoće i bolesti tipične u stresu, od bolesti krvožilnog sustava i poremećaja u spavanju pa do bolova kralježnice i konačno burn out sindroma, "dogorijevanja" na poslu nakon čega zaposlenik obično odlazi u prijevremenu mirovinu. I osiguravateljima su ti podaci zanimljivi: umoran službenik koji mora još "na brzinu" otići poslovnom partneru prije nego što smije kući, nerijetko uzrokuje prometnu nesreću gdje onda osiguravatelj mora platiti štetu.

Samo loš šef "gnjavi"

Zapravo i svaki bolji udžbenik managmenta je prilično jasan kad je riječ o takvoj "dostupnosti" suradnika i u njihovo slobodno vrijeme. Naravno, nitko nema ništa protiv angažmana i inicijative zaposlenika, ali takvo "zivkanje" šefa u svako doba dana i noći u pravilu znači samo jedno: taj šef nije sposoban organizirati niti vlastito radno vrijeme i uopće je bila greška dati mu da organizira život drugih suradnika.

Schlaflosigkeit Schlaf Wecker Symbolbild

Sve je više psihičkih posljedica prekomjernog rada, među njima i nesanica

Nema izgovora niti da je nekakva "kriza". Baš kao što je dobar kapetan na brodu sposoban predvidjeti dolazak oluje još dok je nevera daleko iza pučine da bi, kad dođe, mirno mogao spavati i on i njegova posada, tako to mora moći neki direktor. A ako to ne čini, onda on nije kvalificiran za posao koji radi.

Ipak, tek malobrojni njemački koncerni su odlučili obećati svojim suradnicima da ih neće gnjaviti telefonskim pozivima, SMS-ovima i elektroničkom poštom u njihovo slobodno vrijeme. Nakon ovih podataka se iz Ministarstva rada u Berlinu čulo kako je zapravo i ova njemačka vlada "načelno otvorena" za prijedloge njemačkih socijaldemokrata kojim bi se i zakonski odredilo, kad i koliko zaposlenici mogu biti ometani od njihovih poslodavaca u slobodno vrijeme. I ministarstvo brine sve više psihičkih poremećaja, ali je problem kako to sve staviti na papir da bi takav zakon istovremeno bio i učinkovit - i realan obzirom na stvarne izazove u poslovnom životu.

Nijemci ipak - vole raditi

Makar je ovo istraživanje utvrdilo golemo i sve veće opterećenje na radnom mjestu, istovremeno je utvrdilo kako ipak upravo golema većina zaposlenih zapravo voli raditi. 81% zaposlenih smatra da ih rad čini vitalnim, a 79 posto muškaraca i 84 posto zaposlenih žena smatra da im njihov posao donosi priznanje u društvu. 86% svih upitanih hvali svoj posao kao svestran i raznolik, a 61% zaposlenih i 68% zaposlenica smatra kako posao u njihovom životu zauzima primjerenu važnost.

Polovica muškaraca i 56% žena ipak smatra da su uspjeli naći ravnotežu između posla i privatnog života, ali ipak je tu još uvijek njih 21% koji su priznali da bi smjesta promijenili svoj posao, sektor ili poslodavca, samo kad bi postojala mogućnost naći nešto bolje.