1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rane još dublje otvorene

Samir Huseinović24. mart 2016

U BiH su podijeljene reakcije na prvostepenu presudu koja je u Haškom sudu četvrtak (24.3.) izrečena prvom predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.

https://p.dw.com/p/1IJbf
Niederlande Radovan Karadzic vor Gericht in den Haag Überlebende und Angehörige vor dem Gericht
Foto: Reuters/M. Kooren

Predstavnici bošnjačkih udruženja koja okupljaju preživjele žrtve rata u BiH nezadovoljni su što nije dokazan genocid u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, zbog čega je Radovan Karadžić oslobođen optužbi za genocid u ovim bh. općinama. „Karadžić nije osuđen po svim tačkama optužnice i nadamo se da će Tužiteljstvo pripremiti bolje dokaze i dokazati da genocid nije počinjen samo u Srebrenici, nego i u onih sedam općina za koje je bio optužen“, rekla je predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić. Ona je naglasila kako „nije važna visina, nego suština kazne“. „U Potočarima nisu ubijani samo muškarci, već i bebe i žene“, rekla je Munira Subašić.

Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. nije zadovoljno presudom koja je izrečena Radovanu Karadžiću. Alija Hodžić iz Udruženja novinarima je kazao da su se roditelji nadali „da će pravda biti zadovoljena da će rane možda i zacijeliti“. „Znam da neće nikada, ali smo mislili da će makar jedan dio zacijeliti. Međutim, ovom presudom ta je rana još dublje otvorena. Ovo je sramno za međunarodnu zajednicu i Haški tribunal“, istakao je Hodžić.

Sporna visina kazne

„Prijedor je najinteresantniji dio presude, jer je bilo za očekivati da ostale tačke optužnice budu presuđene na način kako je to kvalificirano. Kada je riječ o Prijedoru, podsjećam da je za zločine u i oko ovog grada već osuđeno više od 40 osoba, ali niko nije osuđen za genocid. Zato je donekle i pravno i logički ovakva odluka Suda i očekivana. Iako, kada je riječ o Prijedoru, ima dosta elemenata koji ukazuju na genocidne namjere. Međutim, Sud je ipak zaključio da nije moguće utvrditi tu namjeru, pa je određena druga kvalifikacija – udruženi zločinački poduhvat. Sve ostale tačke su potvrđene i presuđene na očekivani način“, rekao je za BH radio 1 bivši sudija Vehid Šehić.

Den Haag - Radovan Karadžić
Karadžić nakon izricanja presudeFoto: Reuters

Za preživjele bošnjačke žrtve rata sporna je i visina kazne koju je sud u Hagu odredio Radovanu Karadžiću – 40 godina zatvora. Analitičari iz Federacije BiH uglavnom vjeruju da je Karadžiću trebalo izreći doživotnu zatvorsku kaznu s obzirom na činjenicu da je on bio prva politička ličnost RS-a, ali i vrhovni komandant bivše Vojske Republike Srpske (VRS) čije su jedinice počinile genocid i druge najteže ratne zločine u BiH. Politički analitičar Dragomir Anđelković, međutim, smatra da je Radovanu Karadžiću izrečena „drakonska kazna“. „Osuda ima za cilj da se na Karadžića prebaci krivica zapadnih centara moći za izazivanje rata na prostoru bivše Jugoslavije, a istovremeno je i priprema terena za novi udar na RS“, kazao je Anđelković za novinsku agenciju Srna.

Jakob Finci: „Karadžić je najodgovorniji za zločine“

Prvostepenu presudu Radovanu Karadžiću za Deutsche Welle je komentirao predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. „Slušajući iziricanje presude, a bez čitanja teksta optužnice, čini se da je 40 godina jednako doživotnoj robiji uzimajući u obzir godine života Radovana Karadžića. S druge strane, s obzirom na činjenicu da živimo u podijeljenom društvu, jasno je da će jedan dio naše populacije biti nezadovoljan jer ni tri doživotne robije ne bi zadovoljilo sve ono za šta smatramo Radovana Karadžića odgovornim, jer je sigurno da je on bio 'lider' i da je on najodgovorniji za zločine. Ako su neki drugi generali osuđeni na doživotnu robiju, onda je taj doživotni zatvor morao biti određen i Radovanu Karadžiću“, kaže Finci.

Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić „zbunjen“ je presudom koja je izrečena Radovanu Karadžiću. „S obzirom na obim optužnice i odgovornost koju je Karadžić kao predsjednik RS-a i komandant VRS-a, očekivao sam da će presuda biti maksimalna odnosno doživotna, jer teža presuda po međunarodnom pravu nije moguća. Volio bih da ova presuda bude zaokret u pozitivnom smjeru kada su budući odnosi u BiH u pitanju, ali nisam siguran. Presuda je posebno bitna za one koji su izgubili svoje najdraže u ratu, prije svega u genocidu u Srebrenici, a zatim i u nizu drugih mjesta u BiH. SGV-Pokret za ravnopravnost u BiH uvijek je bio za očuvanje zajedničkog života u BiH, protiv etničkog čišćenja i politike koju je zagovarao Radovan Karadžić. I mnogi od nas koji smo se zalagali za zajedničke vrijednosti života u BiH od strane Karadžića i članova njegove Srpske demokratske stranke proglašavani smo 'izdajicama svog naroda'“, rekao je Radišić za Deutsche Welle.

Božo Ljubić: „Djelimična satisfakcija za žrtve“

Predsjednik Srpske radikalne stranke RS-a Milanko Mihajilica vjeruje da prvostepena presuda Haškog tribunala od 40 godina zatvora prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću „neće imati posljedice po RS“. „Važna je u ovoj presudi pojedinačna odgovornost, jer na taj način RS u budućnosti ne može biti osporavana, a značajna je i činjenica da nisu prihvaćeni navodi Haškog tužiteljstva da je počinjen genocid u sedam općina“, rekao je Mihajilica.

„Presuda Radovanu Karadžiću je nepravosnažna i ne mogu se davati konačne ocjene, posebno njezine pravne strane. Međutim, s obzirom na značenje ove presude, a još više za suđenu osobu i njezinu najistaknutu ulogu u ratu na prostoru BiH, možemo kazati da ona ima prvorazrednu važnost“, izjavio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Božo Ljubić. On navodi da je presuda Karadžiću „pravna osuda zločina za koje ga sud smatra odgovornim“ te da ona može biti „samo djelimična satisfakcija za žrtve zločina kao posljedica politike koju je vodio i dijelom kreirao Radovan Karadžić“.

Srebrenica - mezarje u Potočarima
Presuda za genocid u SrebreniciFoto: DW/E.Musli

Izricanje presude Radovanu Karadžiću s pažnjom se pratilo i u Srbiji. Predsjednik srbijanskog Liberalno-demokratskog pokreta Čedomir Jovanović poručio da je izricanje presude Radovanu Karadžiću „djelomična, ali ne i dovoljna satisfakcija žrtvama njegove politike“ i izrazio nadu da će to doprinijeti da se srpskom narodu „skine teret kolektivne krivice za zločine koji su u BiH izvedeni u periodu od 1992. do 1995. godine“, prenosi N1 televizija.

Vučićev strah za RS

Premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je da Srbija „neće dozvoliti“ da se presuda Radovanu Karadžiću iskoristi za „političke ili bilo koje druge napade na Republiku Srpsku“. „Upozoravam one koji misle da današnju presudu protiv nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske iskoriste za politički ili bilo koji napad na Republiku Srpsku, da Srbija u skladu sa Dejtonskim sporazumom to ne smije, ne može i neće dozvoliti“, rekao je Vučić.

Tužiteljstvo Haškog suda pozdravlja presudu Pretresnog vijeća kojom je Radovan Karadžić osuđen na kaznu od 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. „Zadovoljni smo što je Pretresno vijeće prihvatilo veliki broj dokaza koji izvan razumne sumnje dokazuju Karadžićevu individualnu krivičnu odgovornost za cijeli niz zločina. To uključuje zločine počinjene u općinama u Bosni i Hercegovini, zločine počinjene za vrijeme opsade Sarajeva i srebrenički genocid“, saopćeno je, između ostalog, iz Haškog tužiteljstva.